izložba

Izložba 'Nova Atlantida zvuka'


vrijeme: 04.09.2017. - 10.09.2017.
mjesto: Zagreb, Galerija Miroslav Kraljević

Izložba 'Nova Atlantida zvuka' otvara se u ponedjeljak, 4. rujna s početkom u 20:30 sati u Galeriji Miroslav Kraljević. Izlažu: Ivan Marušić Klif, Igor Brkić, Damir Prizmić, Deborah Hustić i Marko Jovanović.
Izložba će predstaviti računalne audio-vizualne glazbene instrumente, instalacije pogonjene motorima, kao i oscilatore, zvučne kutije i svakodnevne ozvučene objekte te beta fazu posebne serije instrumenata (pod nazivom Atmospheria) namijenjenih osobama s posebnim potrebama i performerima.
           
Kustosica izložbe je Deborah Hustić.

ZVUČNE GEOMETRIJE, BR 2: NOVA ATLANTIDA ZVUKA
Od analognih do digitalnih glazbenih instrumenata

We have also sound-houses,
where we practice and demonstrate all sounds and their generation.

(Francis Bacon, Nova Atlantida)

Krenemo li od nedovršene utopijske novele filozofa i znanstvenika Francisa Bacona (1561-1626) Nova Atlantida (objavljena 1627), gdje zalutali Europljanin u morima pored Perua pronalazi utopistički otok pod nazivom Bensalem, čiji stanovnici uživaju u akustičnim eksperimentima „zvučnih kuća“, vidjet ćemo da je prilično intrigantno kako su u vrijeme renesanse pojedinci promišljali i opisivali neobične akustične instrumente i uređaje koje možemo promatrati kao preteče današnjih sintesajzera, instalacija sound arta i zvučnih kutija.

U Novoj Atlantidi Bacon tako opisuje uređeno i neobično društvo s institucijama koje prethode današnjim istraživačkim institutima, medijskim labovima, fablabovima, hackerspaceovima i makerspaceovima. Svrha njegovih „zvučnih kuća“ upravo je i bila generiranje znanja o načinima na koje djeluje priroda, o zakonitostima znanosti i humanistike, na neki način kretao se nedvojbeno imaginarnim prostorima eksperimentiranja nakon mraka srednjega vijeka, i utoliko karakterističnima za otvoren i inovativan um renesanse.

Baconova ideja o zajedničkim prostorima djelovanja i građanskoj znanosti temelj je razmišljanja koja će se javiti nekoliko stoljeća kasnije – Turingov stroj, Raspberry Pi računala, Arduino mikrokontroler, 3D pisači, kuhinjski BIO labovi za DNK ekstrakciju i hakiranje mozga putem Emotiv neuroslušalica, pa sve do proširene i virtualne stvarnosti. Ono što Bacon vidi kao utopističku viziju razvija se u današnje doba kroz kulturu otvorenoga koda, Creative Commons licence i projekata otvorenih za javnost na platformi Github. Možemo raspravljati o tome je li utemeljena teza da je Francis Bacon u svojem djelu Nova Atlantida zapravo neki današnji simpatičan i sanjarski profesor bostonskog MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). – Kako god usmjerili raspravu, odgovor bi vrlo vjerojatno bio potvrdan.

Baconove „zvučne kuće“ s pripadajućim akustičkim „orkestrom“ neobičnih zvučnih objekata svojevremeno su svakako bile hipoteze razbuktalog imaginarija koje današnjem čitatelju s tolike vremenske distance zvuče i izrazito vibrantno i gotovo proročanski. Primjerice, u drugoj polovici 1950-tih Bacon je inspirirao i kompozitoricu Daphne Oram – „baku britanskog tehna“ i izumiteljicu glazbenog instrumenta Oramics, crtajućeg zvučnog instrumenta koji neki smatraju pretečom prvog sintisajzera. Tijekom pak 20. i početkom 21. stoljeća Baconov rad predstavljen u knjizi Nova Atlantida ulazi i u programe relevantnih studija audio tehnologije prestižnih sveučilišta, čime se zapravo svrstava u prostor interdisciplinarnog dijaloga znanosti i kulture.

Ovdje se svakako valja osvrnuti i na Baconovu historiju Sylva Sylvarum ili Prirodna povijest kroz deset stoljeća, također objavljenu posthumno (1683), gdje se u drugom i trećem poglavlju – koja predstavljaju drugo i treće stoljeće – egzaktno bavi glazbom kroz prizmu glasnoće i mekoće zvuka, jednakosti i nejednakosti zvuka kao i artikulacijom zvukova, odnosno linijama kako se zvukovi kreću kroz refleksije zvuka, oponašanjem zvukova te elementima koji ometaju i pridonose kvaliteti slušnog procesa. Proučavajući Baconov rad moramo se zapitati u kojoj je paralelnoj vremenskoj dimenziji djelovao ovaj izniman renesansni učenjak. Služeći se imaginacijom i spekulativnom znanošću kreirao je realitete koji nisu utopistički već upravo suprotno, utemeljeni na činjenicama, iako osmišljeni daleko prije vremena njegovih istomišljenika. 

Izložba „Nova Atlantida zvuka“ upravo na tragu dalekog, a opet iznimno suvremenog prethodnika Francisa Bacona, predstavit će računalne audio-vizualne glazbene instrumente, instalacije pogonjene motorima, kao i oscilatore, zvučne kutije i svakodnevne ozvučene objekte te beta fazu posebne serije instrumenata (pod nazivom Atmospheria) namijenjenih osobama s posebnim potrebama i performerima.

Popratni program:

5. rujna 2017. u 20 sati
Ivan Marušić Klif:
Predavanje „Sve što ste htjeli znati o Rewerehere a niste se usudili pitati“

9. rujna 2017. u 20 sati
Melita Spahić (F.R.E.E. D.A.N.C.E. Karlovac), Marina Petrović (Radiona.org) – Clubture
Prezentacija projekta „Svjetlo i voda“


Organizator: Radiona.org
Partner: Galerija Miroslav Kraljević
Podržali: Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb
 

(D.H.F., 04.09.2017)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu