Izložba 'Vrhunac baroknog poleta - Umjetnost obitelji Straub na području negdašnje Zagrebačke nadbiskupije' otvorena je u četvrtak u predvorju Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, a izložba se može razgledati u Domitrovićevoj kuli, koja se nalazi uz Zagrebačku prvostolnicu.
vrijeme: 19.09.2019.
mjesto: Zagreb; Kaptol
Izložbu je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a na otvaranju su govorili pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško i ravnateljica Hrvatskoga restauratorskog zavoda (HRZ) Tajana Pleše i mons. Nedjeljko Pintarić.
Barok kao živost kolorita i figura
Šaško je istaknuo živost kolorita i figura te maštovitost kao značajke baroka. U središtu baroka je svijest o spasenju i vječnosti odnosno vječnom životu, napomenuo je, dodavši kako je zanimljivo otkrivati unutarnju snagu koja potiče ljude na djelovanje.
Ocijenio je kako je slojevitost baroka nemoguće razumjeti bez teološke i općecrkvene pozadine koja se odražavala u umjetnosti.
Ministrica Obuljen Koržinek rekla je da nam članstvo u EU omogućuje da vrijednim naporima zaštitimo dio svoje baštine. Unutar EU dobivamo mogućnost da svoju kulturu istražujemo i predstavljamo u sklopu zajedničke povijesti, rekla je ministrica.
Na izložbi su predstavljena djela članova obitelji Straub ostvarena tijekom 18. stoljeća u crkvama negdašnje Zagrebačke nadbiskupije, na čijem su području poslije 1998. godine nastale još četiri biskupije: Požeška, Varaždinska, Sisačka i Bjelovarsko-križevačka.
Fotografije oltara i crkvenoga interijera
U Domitrovićevoj kuli postavljene su fotografije oltara i ostalog crkvenog interijera iz brojnih mjesta - Bedenice, Brezovice, Cernika, Čakovca, Čučerja, Gornje Jelenske, Hrvatske Kostajnice, Karlovca, Kloštar Ivanića, Kutine, Kuzmice, Lužnice, Marije Gorice, Pakraca, Prepolna, Svetog Petra Čvrstec, Taborskog, Trškog vrha nad Krapinom, Varaždina, Velike Ludine, Vugrovca i Zlatara.
Hrvatski restauratorski zavod, zajedno s partnerima iz Njemačke, Austrije i Slovenije, počeo je 2017. raditi na međunarodnom projektu "Tragom umjetnosti obitelji Straub (Tracing the Art of the Straub Family)", koji Europska komisija financira kroz program Kreativna Europa za potporu europskim projektima suradnje na području kulture.
Projekt "Tragom umjetnosti obitelji Straub" usmjeren je istraživanju i promociji rada i djela članova kiparske obitelji Straub koji su tijekom 18. stoljeća djelovali na području današnje Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske, ostavivši u naslijeđe kulturnu i sakralnu baštinu, osobito oltare i propovjedaonice, velike umjetničke vrijednosti.
Braća iz obitelji Straub
Petorica braće iz obitelji Straub bili su vodeći kipari svoga vremena u sredinama u kojim su djelovali: Johann Baptist (1704. – 1784.) u Münchenu, Philipp Jakob (1706. – 1774.) u Grazu, Joseph (1712. – 1756.) u Mariboru, Johann Georg (1721. – 1773.) u Radgoni i Franz Anton (1726. – 1774/6.) u Zagrebu.
Potekli su iz iste kiparske i stolarske radionice oca Johanna Georga u Wiesensteigu, a dijelom su učili i jedan od drugoga. Nadograđivali su znanje u drugačijim okolnostima, u interakciji s vlastitim kulturnim okruženjem.
Kiparstvo braće Straub u različitoj je mjeri istraženo unutar nacionalnih povijesti umjetnosti, pri čemu su temeljitije istraženi Johann Baptist i Philipp Jakob, a daleko manje ostala braća. Identifikacija djela najmlađeg Strauba – Franza Antona – temeljena je isključivo na stilskoj usporedbi s radom njegove braće.
S vremenom su postali vodeći kipari u nekoliko srednjoeuropskih gradova: Münchenu, Grazu, Mariboru, Bad Radkersburgu i Zagrebu, ostavivši u naslijeđe kulturnu i sakralnu baštinu, osobito oltare i propovjedaonice, velike umjetničke vrijednosti.
Djela trojice braće sačuvana u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su sačuvana djela čak trojice braće Straub: Philippa Jakoba, koji je imao radionicu u Grazu, Josepha, koji je za svoje sjedište odabrao Maribor, te Franza Antona, najmlađeg brata, koji je živio i radio u Zagrebu.
Od nekoliko djela iz radionice Philippa Jakoba Strauba koja se nalaze u Hrvatskoj, potvrđeno je autorstvo glavnog oltara hodočasničke crkve u Trškom Vrhu i propovjedaonice u varaždinskoj katedrali, što je u nedostatku arhivskih vrela o umjetnicima i crkvenom inventaru 18. stoljeća važna činjenica i u međunarodnom kontekstu.
Od mariborskog kipara Josepha Strauba u Hrvatskoj su, uz više umjetnina u drvu, sačuvane i kamene skulpture izrađene za pročelje uršulinske crkve u Varaždinu. Njegov angažman u izradi oltara sv. Ivana Nepomuka za istu crkvu također je arhivski dokumentiran.
Franz Anton Straub je 1760-ih godina oblikovao niz oltara i propovjedaonica na kojima se dokazao ne samo kao vrstan kipar nego i kao kompetentan stolar.
Elegancijom i vrsnoćom izvedbe ta se ostvarenja ističu u sakralnoj baštini kontinentalne Hrvatske, što je prepoznao i majstorov najveći mecena i naručitelj, zagrebački biskup Franjo Thauszy.
Njegova su djela skladan spoj složenih kompozicija maštovitih rješenja, raskošno rezbarene ornamentike mahom rokajnih motiva, te skulptura snažnih tjelesnih volumena koje odišu izraženim emotivnim gestama i profinjenom individualnošću.
Evidentiran cjelokupan opus obitelji Straub
U sklopu projekta provodilo se evidentiranje i arhivsko istraživanje cjelokupnog opusa članova kiparske obitelji Straub, a na pojedinim umjetninama izvedena su i osnovna konzervatorsko-restauratorska istraživanja kao preduvjet budućeg restauriranja.
Financijsku potporu dali su: Europska komisija, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu i kulturnu politiku, program Kreativna Europa – projekti suradnje, Ministarstvo kulture RH, Bavarsko državno ministarstvo obrazovanja, znanosti i umjetnosti.
Projekt provode: Hrvatski restauratorski zavod (vodeći partner), Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege, München, Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije, Sveučilište u Ljubljani i Sveučilište u Grazu. (Hina)
