izložba

Šuma – izložba iz ciklusa 'Priroda' u Umjetničkom paviljonu


vrijeme: 19.05.2017. - 16.07.2017.
mjesto: Zagreb; Umjetnički paviljonl, Trg kralja Tomislava 22

Zbog važnosti, vrijednosti i ljepote prirodnih resursa u Hrvatskoj, Umjetnički paviljon pokreće ciklus izložbi posvećenih Prirodi, a koji će činiti četiri izložbe kojima će temom biti šuma, vode, zemlja i more. Prva izložba iz ovog ciklusa koncentrira se na šumu u kontinentalnom dijelu Hrvatske, s naročitim naglaskom na slavonsku šumu i hrast kao najcjenjenije stablo, a bit će otvorena u petak, 19. svibnja 2017.

Priroda je samostvorena riznica bogatstva, koja podastire čovjeku svoje brojne resurse. Hrvatska baštini velik dio dragulja iz te riznice, naročito šume, vode, zemlju i more. Četiri navedena prirodna resursa smatraju se najvažnijim i od neprocjenjive su važnosti i vrijednosti kojima raspolaže Hrvatska. Ponajčešće ih se percipira kroz gospodarsku kategoriju, no ne smijemo zaboraviti i njihove druge važnosti, primjerice, ekološku i socijalnu a, u konačnici, i estetsku, njihovu ljepotu.
 
Hrvatska je i danas jedna od najšumovitijih europskih država. Po količini šumskog pokrova u samome je europskom vrhu jer se šumska zemljišta prostiru na 47% površine države. Kod nas na jednog stanovnika raste pola hektara šume, slično, primjerice, Austriji. U šumama raste gotovo polovina flore Hrvatske, koja broji približno 4500 vrsta višeg bilja. Šumsku vegetaciju tvore 102 šumske zajednice u kojima rastu 74 vrste drveća. Hrvatska je izuzetno bogata hrastovim šumama. Najveća koncentracija hrasta lužnjaka je u šumi Spačva, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Površina spačvanskog bazena u Hrvatskoj iznosi gotovo 40 tisuća hektara, a, prema podatcima, Spačva u Europi spada među najveće cjelovite hrastove šume. Usporedbe radi, dva puta je veća od šume Fontainebleau, najveće cjelovite hrastove šume u Francuskoj. Naše su šume izuzetno raznolike jer u njima, uz hrast, uspjevaju i bukve, grabovi, jasenovi, pitomi kesteni, jele, smrke, bor,... Šume su zelene tvornice koje „proizvode“ zdravlje – pročišćavaju zrak u atmosferi, vežu ugljikov dioksid, opskrbljuju nas kisikom, važne su za očuvanje i održavanje tla, sudjeluju u dobivanju pitke vode,... jednom riječju, imaju vrlo važnu ulogu u zaštiti i očuvanju čovjekovog okoliša. Šume su važne i za čovjekovo mentalno zdravlje. Zelenilo i smiraj šume pozitivno djeluju na čovjekovu psihu i mentalno zdravlje. Boravak u šumi smanjuje stres, ljutnju i agresivnost, a šume povećavaju i osjećaj sreće.
 
Šuma je bila mnogo puta izvorište, inspiracija - šumi su posvećene simfonije i kompozicije, ljepota šume zabilježena je u prozi i stihu, bila je nadahnućem u nastajanju likovnih djela,  iz drveta su izrađene mnoge skulpture i produkti obrtnog, industrijskog i suvremenog namještaja.
 
Mnogi su naši slikari šumu i stabla ovjekovječili u svojim radovima. Zna se i koja su stabla bila  naročito draga pojedinome od njih. Tako saznajemo da su hrast voljeli Hötzendorf, Waldinger i Becić. Filakovac je obožavao bukvu, a Kraljević grab. Mašića i Motiku svojom je ljepotom naročito očarala breza, a jablan Babića i Domca. Jela se, pak, svidjela Varlaju, a crnika Medoviću, dok su „dalmatinska“ stabla rogač, čempres, smokvu, šipak i maslinu kao temu svojih slika preferirali Miše, Babić, Dulčić i Parač.
 
Izložba „Šuma“ obuhvaća četiri sekcije - slikarstvo, kiparstvo, književnost i produkt dizajn (industrijski i suvremeni).
 
U sekciji slikarstva prisutni su Hugo Conrad von Hötzendorf, Adolf Waldinger, Vjekoslav Karas, Vlaho Bukovac, Fanny Daubachy-Brlić, Ivan Zach, Ivan Zasche, Dragan Melkus, Vladimir Becić, Tomislav Krizman, Nasta Rojc, Menci Clement Crnčić, Vladimir Filakovac, Oskar Herman, Željko Lapuh, Zlatan Vrkljan, i još mnogi drugi -  od 19. do 21. stoljeća.
 
U sekciji kiparstva su predstavljeni kipari kojima je drvo materijal za nastajanje njihovih djela. Između ostalih izložena su djela Ivana Meštrovica, Dušana Džamonje, Ksenije Kantonci, Branka Ružića, Slavomira Drinkovića, Petra Barišića, Kuzme Kovača, Mirka Zrinšćaka...
 
Sekcija posvećena književnosti prati izložbu kroz prozna i pjesnička djela hrvatskih književnika. Brojni književnici za svoje su proze i pjesne nadahnuće pronašli u šumi i stablima te ih „opjevali“ i „opisali“ u svojim djelima. Jedan od najznačajnijih književnika koji se bavio navedenom temom je Josip Kozarac, vodeći predstavnik hrvatskoga realizma, koji svoju Slavonsku šumu objavljuje u „Vijencu” 1888. godine. Također, ovdje su još i, primjerice, Dragutin Tadijanović i Dobriša Cesarić. A, ekskluzivno za izložbu esej o šumi (objavljen u katalogu izložbe) napisao je jedan od naših najuglednijih  i najprevođenijih pisaca, Miljenko Jergović.
 
Sekcija posvećena produkt dizajnu (industrijskom i suvremenom) predstavlja namještaj domaćih autora, proizveden kod nas i iz domaćeg drveta. Želja nam je bila pokazati da su hrvatske šume, odnosno stabla koja u njima rastu – naročito hrast – vrijedna sirovina iz kojih se izrađuje namještaj. Na izložbi se može vidjeti razvoj industrijske proizvodnje i dizajna namještaja od samoga početka 20. stoljeća do suvremenosti. Među izlošcima su proizvodi Tvornice pokućstva od savijenog drva u Rijeci; Mundus „Florijan Bobić“, Varaždin; Mobilia „Ivo Marinković“, Osijek; Thonet-Mundus d.d., Varaždin; Bothe i Ehrmann, Oriolik, Oriovac,... dok se među autorima mogu vidjeti produkti koje su ostvarili Bernardo Bernardi, Herman Bolle, Vjenceslav Richter, Mario Antonini, Boris Babić, Željko Kovačić, Numen, Redesign, Grupa, Kristina Lugonja, Krunoslav Kovač i drugi.
 
Autorica stručne koncepcije izložbe te postava izložbe je Jasminka Poklečki Stošić. U nastajanju izložbe sudjelovao je velik broj koautora i stručnih suradnika.
 
Izložba obuhvaća oko 140 izložaka posuđenih iz 19 hrvatskih muzeja, od 27 privatnih vlasnika i od 8 tvrtki.
 

(R.P.B., 18.05.2017)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu