izložba

U Arheološkom muzeju izložba o antičkoj Crikvenici


vrijeme: 09.05.2017.
mjesto: Zagreb; Arheološki muzej,

Izložba '845⁰C Ad Turres', svečano otvorena u utorak u Arheološkom muzeju u Zagrebu, donosi dvije tisuće godina staru priču o antičkoj Crikvenici kroz izloške s lokaliteta arheoloških istraživanja keramičarske radionice pronađene na području Crikvenice i Vinodola koja, prema riječima autorice izložbe Goranke Lipovac Vrkljan, daje vrijedne uvide u razvijenost toga područja u 1. stoljeću naše ere.
 Riječ je o keramičarskoj radionici koja je bila smještena na području antičkog Ad Turresa, naselja i cestovne postaje na prostoru današnje Crikvenice, koje se na poznatom zemljovidu Rimskog carstva - Tabuli Peutigeriani nalazilo na magistralnoj cesti od Akvileje prema Saloni, između Tarsatike i Senije, istaknula je u povodu izložbe u razgovoru za Hinu Lipovac Vrkljan.
 
"Izložbom smo htjeli prikazati presjek kulturnog krajolika šireg crikveničkog zaleđa i Vinodola, kroz jedan arheološki pregled od prapovijesti, kako bi smjestili nastanak te radionice i njezinu važnost unutar šireg arheološkog kulturnog krajolika", rekla je Lipovac Vrkljan, koja je i voditeljica istraživanja.
 
Ad turres (lat. Kod kula, Kod tornjeva) prvotno je bio postaja i promatračnica na važnoj cestovnoj komunikaciji koja je prolazila kroz Vinodolsku dolinu a povezivala je važne gradove Carstva; Akvileju, Solin i Sisak. Oko te promatračnice s vremenom se razvilo naselje u kojem je tijekom 1. i 2. stoljeća naše ere djelovala lokalna keramičarska radionica.
 
Povjesničari i arheolozi godinama su pretpostavljali da se Ad Turres nalazio upravo na mjestu današnje Crikvenice, no osim spomena u nekoliko povijesnih izvora i male količine pokretnih nalaza, pravih materijalnih dokaza za to nije bilo, napomenula je Lipovac Vrkljan.
 
Učestali pronalasci keramičkih nalaza na području nogometnog igrališta bili su poticaj da se 2004. na pomoćnom nogometnom igralištu provedu prva probna arheološka istraživanja, da bi sustavna arheološka iskapanja provedena u suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Ministarstvom kulture otkrila antičku keramičku radionicu s ostacima sačuvanih keramičarskih peći i čitavog niza različitih keramičkih proizvoda.
 
To je otkriće važno iz nekoliko razloga - jer je definiralo prvu regionalnu keramičarsku proizvodnju i to u 1. stoljeću naše ere, u vrijeme integracije tog prostora u rimsku civilizaciju, te ukazalo na razinu urbanističkog razvoja regije.
 
"Važnost je te izložbe pokazati da je u to vrijeme rane urbanizacije prvog stoljeća na tome području već postojao urbanizam, kao i organizirana vrlo složena lokalna, regionalna keramičarska proizvodnja, koja je postala konkurentna onoj s prostora Italije", pojasnila je Lipovac Vrkljan.
 
Crikvenička je radionica bila tehnološki vrlo napredna manufaktura a riječ je o golemu proizvodnom kompleksu: "Dosad je istraženo tek 2 tisuće kvadrata te je otkriven škart od proizvodnje 52 tone keramike. Ako imamo podatak da je u tim pećima otpad činio samo deset posto proizvodnje, to su strahovite brojke, što ukazuje doista koliko je ta radionica imala gospodarski značaj u to vrijeme", napomenula je autorica.
 
Jedinstveni lokalitet
 
Tu se proizvodio asortiman proizvoda, od građevinske keramike, krovnih opeka, transportne ambalaže – amfora, do cjelokupnog stolnog posuđa koje se koristilo za kuhanje.
 
"Na temelju desetogodišnjih istraživanja uspjeli smo ne samo otkriti velike keramičarske peći gdje se to proizvodilo, već definirati i vlasnika koji je ostavio svoj pečat na masi građevinske keramike, kao i njegovo podrijetlo, a radi se o jednom Italiku, pripadniku senatorske obitelji Sekstu Metiliju Maksimu", rekla je Lipovac Vrkljan.
 
Kako bi se prikupila referentna skupina znanstvenih dokaza o razlikovnosti lokalno proizvedene keramike od one uvezene, provedene su arheometrijske analize na keramici i na lokalnoj glini, te je dokazano da je podrijetlo sirovine upravo u zaleđu Crikvenice odnosno u Vinodolu.
 
Da bi se dokazalo da su se upravo iz te gline proizvodili predmeti u radionici morala se dokazati temperatura pečenja – a na to se odnosi i naslov izložbe, 845 stupnjeva Celzijevih, što je temperatura na kojoj se u radionici peklo.
 
Lokalitet je jedinstven i po svojoj očuvanosti - naime, još samo nekoliko radionica iz istog perioda u Europi ostalo je sačuvano u takvom obimu.
 
Izložba, koja ostaje otvorena do 11. lipnja, donosi replike, odnosno fotografije arheoloških nalaza keramičarskih peći, prikazuje uporabnu građevinsku keramiku kroz rekonstrukcije objekata kuće, ali i čitav asortiman raznih tipova posuđa, te 3D model rekonstrukcije antičke keramičarske radionice u Crikvenici.
 
Među mnogim zanimljivim nalazima ističe se pronalazak amfora koje su tipološki određene kao tip Crikvenica a datiraju u 1. stoljeće.
 
Dosad se uspjelo locirati samo radionicu, dok je položaj naselja ostao neotkriven.
 
Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić istaknuo je kako mu je izuzetno drago što se zahvaljujući međuinstitucionalnoj suradnji konačno može i zagrebačkoj javnosti predstaviti nalaze okupljene tom važnom izložbom, koja je premijerno bila predstavljena 2014. u Crikvenici.
 
"Arheološki muzej u Zagrebu, Institut za arheologiju i Muzej Grada Crikvenice predstavljaju danas jednu 'vruću' temu, '845 stupnjeva Ad Turres', na izložbi koja će tijekom sljedećih mjesec dana predstaviti rezultate važnih istraživanja koja se već desetak godina provode na arheološkim nalazištima na području Crikvenice", kazao je Mihelić.
 
Napomenuo je kako su upravo rezultati istraživanja bili temeljni podstrek za osnivanje samog Muzeja Grada Crikvenice koji je, iako je riječ o jednoj relativno mladoj ustanovi, već navikao i širu ali i stručnu javnost na vrlo lijepe i kvalitetne izložbe.
 
Izložbom se žele predstaviti rezultati dosad provedenih istraživanja, ali i povećati svijest javnosti o lokalitetu čija važnost prelazi granice ne samo Crikvenice i Vinodola, nego zauzima važno mjesto na karti antičkih arheoloških nalazišta Europe.
(hina)
 
 

(M.K., 10.05.2017)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu