Preskočite na glavni sadržaj

Tribina na temu inozemne Croatice – gošća Ivana Hebrang Grgić

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu, 12. lipnja, u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, trideset četvrtu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.
vrijeme: 12.06.2019. 12 h
mjesto: Zagreb
url: http://www.nsk.hr/
 

Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić, a gošća je dr. sc. Ivana Hebrang Grgić.

Na trideset četvrtoj tribini na temu inozemne Croatice govorit će se o znanstvenome, istraživačkome i pedagoškome radu Ivane Hebrang Grgić, objavljenim knjigama, projektima, putovanju u Australiju i Novi Zeland, radu na bibliografijama povezanima s iseljeničkim tiskom i dr.

Ivana Hebrang Grgić diplomirala je na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za informacijske znanosti, smjer bibliotekarstvo, na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti istoga Fakulteta te je predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo. Sudjeluje u izvođenju kolegija na svim razinama studija. Autorica je radova u hrvatskim i inozemnim znanstvenim časopisima, kao i nekoliko knjiga, od kojih su dvije – Časopisi i znanstvena komunikacija i Kratka povijest knjižnica i nakladnika sveučilišni udžbenici.

Članica je programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova te je glavna urednica niza Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva. Područja su joj zanimanja znanstvena komunikacija, nakladništvo, povijest knjige i knjižnične zbirke. Trenutačno je u središtu njezina znanstvenog i istraživačkoga rada istraživanje hrvatskoga iseljeničkog tiska. U suradnji s izv. prof. dr. sc. Anom Barbarić i drugim znanstvenicima iz Hrvatske i svijeta radi na izradbi bibliografije serijskih publikacija Hrvata u Australiji i Novome Zelandu, a u planu je i izradba bibliografije knjiga, kao i proširivanje projekta na druge države u kojima žive i djeluju Hrvati. Nakladnička djelatnost Hrvata izvan Hrvatske iznimno je bitan dio hrvatske, ali i svjetske kulturne baštine. Rad na izradbi takvih bibliografija zahtjevan je i dugotrajan jer podrazumijeva traganje za nezabilježenim naslovima koji nisu dostupni u knjižnicama te izradbu bibliografskih zapisa, ponekad samo na temelju fragmenata ili sporednih izvora.