izložba

Braco Dimitrijević - retrospektiva


vrijeme: 27.04.2017. - 21.06.2017.20,00
mjesto: Zagreb; MSU, Avenija Dubrovnik 17

U Muzeju suvremene umjetnosti, u četvrtak, 27. travnja, s početkom u 20 sati, otvara se retrospektivna izložba Brace Dimitrijevića. Izložba će prikazat sve najvažnije faze stvaralaštva jednog od pionira konceptualne umjetnosti, a može se razgledati do 21. lipnja.

Djelo Brace Dimitrijevića i njegovo osmišljavanje pojma Posthistorija 1976. izravno su utjecali na dvije vodeće tendencije u suvremenom umjetničkom diskursu, od kritičkih praksi u javnim prostorima do intervencija u muzejskim kolekcijama. Konstantne preokupacije njegova rada – temu relativnosti povijesti i povijesti umjetnosti, kao i fenomen slučajnosti – Dimitrijević će predstaviti ranim djelima kao i novim radovima, kreiranim upravo za ovu izložbu.
 
Muzej suvremene umjetnosti pratio je rad Brace Dimitrijevića od njegovih početaka te se u zbirkama MSU-a nalaze neki od Dimitrijevićevih ključnih radova: Slučajni prolaznik iz 1971., Tripychos Post Historicus (sa Šumanovićem) iz 1982. kao i njegov rad na fasadi MSU-a Posthistorijski diptih, kojeg je umjetnik donirao Muzeju 2009. godine.
 
Retrospektivna izložba predstavit će na dva kata izložbenog prostora MSU-a radove nastale od kraja šezdesetih do danas, od Slučajnih prolaznika do najnovijeg slikarskog ambijenta Lascaux 3000. Međunarodni ugled Braco Dimitrijević stekao je fotografskim portretima nepoznatih ljudi, „slučajnih prolaznika“, koje je, uvećane do divovskih razmjera, postavljao u javni prostor po gradovima Europe i Amerike, na pročelja i oglasne ploče - na mjesta inače namijenjena političkim ili reklamnim porukama. Taj koncept je nastavio podizanjem spomenika i postavljanjem memorijalnih ploča u čast nepoznatih građana, da bi u jednom berlinskom parku čak podigao 10 metara visok mramorni obelisk u čast rođendana slučajno odabranog čovjeka! “Slučajni prolaznik je moj alter ego, nadopuna za moje neznanje. Svaki put kad zaustavim prolaznika na ulici nadam se da ću sresti Leonarda. Pa ako se pokaže da je to Leonardo, ne gubim nadu da cu sljedeći put sresti Leonarda i Einsteina u istoj osobi”, izjavljuje umjetnik.
 
Počevši od 1976. Braco Dimitrijević za svoje instalacije koristi djela starih i modernih majstora od Rubensa do Picassa, od Moneta do Maljeviča, koje naziva Posthistorijski triptisi. Taj postupak bez presedana je u povijesti umjetnosti: remek-djelo sa svim svojim estetskim, povijesnim, kulturološkim i tržišnim vrijednostima postaje sastavni dio novonastalog umjetničkog rada.
 
Tijekom više od četiri desetljeća Braco Dimitrijević načinio je oko 500 Triptychos Post Historicus instalacija u mnogim muzejima uključujući, između ostalih, Tate Gallery London, Guggenheim Museum New York, Louvre, Musee National d’Art Moderne, Centre Georges Pompidou Pariz, Ludwig Museum Köln, Museum Moderner Kunst Beč, Israel Museum Jeruzalem, Van Abbemuseum Eindhoven, State Russian Museum, Sankt Petersburg i Musee d’Orsay Pariz. U tim instalacijama umjetnik kreativno inkorporira remek-djela kao što su Leonardova “Madona, Sveta Ana i Isus”, Maljevičev “Crveni kvadrat”, Rubensova “Otmica Europe”, Davidov “Smrt Marata” ili Chagallov “Zeleni violinist” u nove vizualne i konceptualne cjeline.
 
Umjetnikova izjava “Louvre je moj atelje, ulica moj muzej”, naglašava jednaku važnost koju daje ovim mjestima djelovanja: i u javnom gradskom prostoru i u muzejskoj instituciji on s jednakim entuzijazmom ruši ustaljena pravila da bi uspostavio nove poetske strukture. U cijelom Dimitrijevićevom plodnom opusu uočljiv je dosljedan antiautoritarni dijalektički stav koji do promatrača dopire prvenstveno snagom umjetnikovog humanizma i humora.
 
Braco Dimitrijević rođen je 1948. godine u Sarajevu. Deset godina kasnije imao je već i svoju prvu samostalnu izložbu. Od 1968. do 1971. pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i diplomirao na Odsjeku za slikarstvo. Završio je postdiplomski studij na London University of Arts na Saint Martin’s School of Art u Londonu, kao stipendist British Councila (Britanskog vijeća).

Godine 1976. odlazi u Berlin na rezidencijalni program DAAD-a. Godine 1978. primio je nagradu Jean Dominique Ingres Akademije Muséologie évocatoire i glavnu nagradu Umjetničkog vijeća Velike Britanije. Odlikovan je i ordenom Viteza reda umjetnosti i književnosti 1992. (Chevalier des Arts et des Lettres) u Parizu, dobitnik ABO d’Oro u Rimu 2005., te odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića 2008.
 
Kustosica izložbe: Snježana Pintarić

(M.K., 25.04.2017)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu