Distanciranje od ideoloških podjela, važan roman za sadašnji trenutak Hrvatske
U posljednja tri desetljeća puno se pisaca bavilo redizajnom hrvatske povijesti i literature, rekao je Derk i ocijenio kako novi Tribusonov roman nije ni u jednoj od spomenute dvije kategorije.
Tribusonov opis ratnih zbivanja i njihova početka u jednome malom gradu jedan je od najozbiljnijih u čitavoj hrvatskoj književnosti, a autor je distanciran od ideoloških podjela, smatra recenzent.
Uz napomenu kako ga je iznenadila ova Tribusonova knjiga, Derk se osvrnuo na jedan njezin sloj - a to je ljubavna priča glavnoga junaka i Alme koja se razbuktava nakon njegova dolaska na očev sprovod, a u isto vrijeme razbuktava se i rat.
Glavni junak je Žak Kralj, sin jedinca Nikole Kolje Kralja, junaka građanskog rata u Španjolskoj i partizanske borbe. Žak se, nakon što se s ocem nije rastao u dobrim odnosima, nekoliko godina bavio u Austriji mutnim poslovima - pranjem novca i nije kontaktirao s obitlelji. Očeva smrt razlog je njegova povratka u rodni grad gdje ga čekaju teta, rat koji kuca na vrata i problem odnosa s pokojnim ocem, a Žakov povratak će na neki način otvoriti "Pandorinu kutiju" što će zauvijek promijeniti živote mnogih ljudi oko njega. To su njegovi bivši školski kolege, obiteljski odvjetnici i liječnici, propuštene ljubavne prilike, prevareni muževi, te konvertiti što preko noći mijenjaju uniforme i zastave.
Recenzent smatra kako je knjiga važna za sadašnji trenutak Hrvatske, te da donosi puno veću kritiku društva nego što je to autor činio u ranijim djelima.
Obiteljska povijest, komplicirani odnosi oca i sina
Julijana Matanović podsjetila je na vrijeme kada je Tribuson počeo objavljivati svoje prve knjige romane, na legendarnu "HIT" biblioteku koji je pokrenuo legendarni Zlatko Crnković, istaknuvši kako je do danas Tribusonov stil prepoznatljiv po svojoj jasnoći, duhovitosti i kakvoći.
Za razliku od recenzenta, Matanović je govorila o sloju knjige koji se tiče odnosa oca i sina. Za razliku od sina, rekla je, otac ima poznatu biografiju, a sinu postaje sve bliži kako sustav smanjuje njegovu vrijednost i važnost njegove biografije. Jer, dodala je "glavni junak upada u povijesno vrijeme i kako je to slučaj na ovim prostorima, ne može biti suzdržan od povijesti i politike".
Ako govorimo o žanru romana on je, rekla je Matanović, obiteljski i povijesni, a u njegovu su središtu komplicirani odnosi oca i sina i jedna od najljepših ljubavnih priča. Uz napomenu kako joj "idu na živce priče o autobiografijama", Matanović je preporučila čitateljima novu Tribusonovu knjigu, parafrazirajući Itala Calvina kako je za čitanje "Oca od bronce" potrebno i sabrati se i opustiti se.
Roman nije autobiografski, iako su poticajni bili neki autobiografski elementi
Tribuson je pak rekao kako mu je trebala "debela" knjiga od gotovo pola tisuće stranica (ukupno ih je 490) kako bi ukazao na nepostojanje oca o kojemu postoje samo priče i tek jedan kratki razgovor između oca i sina u cijeloj knjizi.
Istaknuo je kako roman nije autobiografski, ali da su mu neki autobiografski elementi bili poticajni za pisanje. Tako je napomenuo da je njegov otac bio klesar, te da je to bila i obiteljska tradicija kojoj su, dodao, izbjegli samo njegov stric i on.
Posvjedočio je kako mu je otac 1995., nekoliko godina prije no što je umro, rekao kako su "u zrak dignuli njegovu zadnju ploču". Jer, objasnio je Tribuson, otac je kao zanatlija postavljao ploče koje su u njegovu radnu vijeku bile uglavnom spomen-ploče partizanskim bocima i partizanskoj borbi.
Ipak je to, priznano je, pomalo i autobiografski roman jer u njemu ima elemenata odrastanja u provinciji, a u njegovu rodnu Bjelovaru rođen je veliki hrvatski kipar Vojin Bakić od čijega rada nije ostalo gotovo ništa nakon zadnjega rata. Spomenuo je kako je, primjerice, iz ostataka Bakićeve skulpture u Kamenskoj, koja je dignuta u zrak, izliveno posuđe. Tako i glavni junak, ima samo dijelove očeve srušene brončane skulpture.
Goran Tribuson prvu knjigu kratkih priča "Zavjera kartografa" objavio 1972., a potom još niz novelističkih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spavaća kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane priče "Osmi okular". Jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih prozaika napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja (Snijeg u Heidelbergu, Čuješ li nas Frido Štern, Ruski rulet, Polagana predaja, Legija stranaca, Zavirivanje, Uzvratni susret, Made in USA, Povijest pornografije, Siva zona, Potonulo groblje, Dublja strana zaljeva, Sanatorij, Noćna smjena, Bijesne lisice, Ne dao Bog većeg zla, Gorka čokolada, Susjed u nevolji, Propali kongres, Sestrica s jezera), kao i autobiografsku tetralogiju - Rani dani, Trava i korov, Mrtva priroda i Vrijeme ljubavi. Nakladnička kuća Mozaik knjiga objavila je i njegova izabrana djela u deset knjiga. (Hina)
