izložba

Izložba 'Ivan Kukuljević Sakcinski - začetnik hrvatskog identiteta' u Hrvatskom povijesnom muzeju


vrijeme: 08.12.2016. - 05.03.2017.19,00
mjesto: Zagreb; Hrvatski povijesni muzej, Matoševa 9

Izložba 'Ivan Kukuljević Sakcinski - začetnik hrvatskog identiteta', koja se otvara 8. prosinca u Hrvatskom povijesnom muzeju u povodu 200. obljetnice njegova rođenja, predstavit će svestranu osobnost čovjeka čiji značaj danas nije dovoljno percipiran, iako je svojim ustrajnim radom na više razina ostavio važan trag u hrvatskoj povijesti.

Utemeljena na originalnim predmetima iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja i Gradskog muzeja Varaždin, zajednička izložba tih dvaju muzeja Kukuljevića ne predstavlja samo biografski, nego i u kontekstu kulturno-političkih i društvenih prilika u kojima je djelovao. Kroz deset tematskih cjelina te niz predmeta, od umjetnina do knjiga i dokumenata predstavlja se njegovo djelovanje u vrijeme oblikovanja hrvatske nacionalne svijesti.

Autori izložbe su Jelena Borošak Marijanović, Marina Bregovac Pisk i Kristian Gotić iz Hrvatskog povijesnog muzeja, Ivana Mance s Instituta za povijest umjetnosti te Ljerka Šimunić iz Gradskog muzeja Varaždin.

"Ivan Kukuljević Sakcinski svojim fundusom nije zadužio samo oba muzeja, koji ga čuvaju, već i cjelokupnu hrvatsku kulturnu baštinu i ono što danas smatramo simbolima našeg identiteta", rekla je Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, na konferenciji za novinare.

Istaknula je i da je on, kao književnik, političar, povjesničar, konzervator, epigrafičar, arhivist, sakupljač muzealija i umjetnina, prvi počeo s pothvatom znanstvenog argumentiranja i artikuliranja ukupnosti koje čine hrvatski nacionalni identitet.

Brstilo smatra kako je Kukuljević, osnivanjem temeljnih znanstvenih i kulturnih institucija te pokretanjem pitanja vezanih uz nacionalni status hrvatskog naroda "otvorio prostor budućim generacijama da istražuju povijesne izvore i kulturnu baštinu".

Izložbom se Hrvatski povijesni muzej vraća i u same svoje početke, kao slijednik Narodnog muzeja, za koji je Kukuljević sakupljao i darovao predmete, a koji su pribavljeni na njegov poticaj preko pojedinaca i Družtva za jugoslavensku povestnicu i starine, ili su otkupljeni i nakon njegove smrti ušli u tadašnji Narodni muzej.

"To je i prigoda da Hrvatski povijesni muzej obilježi 170. godina postojanja, a vjerujem da ćemo iduću obljetnicu dočekati u našem novom prostoru, kako bismo konačno prezentirali hrvatski identitet i cjelokupnu baštinu koju je i Kukuljević tako revno prikupljao, čuvao i želio prikazati", ustvrdila je ravnateljica.

U Hrvatskom povijesnom muzeju izložba se može razgledati do 5. ožujka, a u Palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin će biti postavljena od 12. travnja do 30. srpnja.

Miran Bojanić Morandini, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin, ocijenio je kako je Kukuljević bio jedan od posljednjih hrvatskih homo universalisa, izrazivši uvjerenje kako se tom izložbom, kao narod i kao muzeji, Kukuljeviću odužilo.
 
"Njegov se značaj dosad nije dovoljno isticao, a tek se stavljajući ga u kontekst može dobiti prava slika, kako ne bi ostao samo netko po kome se zove ulica", napomenuo je.
 
Ljerka Šimunić, voditeljica projekta iz Muzeja grada Varaždina zadovoljna je što se Kukuljevićeva ostavština iz zagrebačkog i varaždinskog muzeja prožimaju i nadopunjuju. "Naš je muzej vrlo složen i raznovrstan, no s obzirom na sredstva koja dobivamo, sami ne bismo mogli organizirati tako veliku izložbu", ustvrdila je.
 
Po njezinim riječima, izložba prikazuje njegov život, rad i doprinos kulturi, umjetnosti i znanosti te ulogu u turbulentnom vremenu političkih i društvenih promjena i utemeljenja hrvatskoga nacionalnog integriteta i odnosa sa susjednim narodima. 
 
Ivan Kukuljević Sakcinski (1816.-1889.) rodio se u Varaždinu, u jednoj od najstarijih hrvatskih plemićkih obitelji koja je potekla od hrvatsko-venecijanske loze Kukuljević-Bassani de Sacci. 
 
Školovanje je prekinuo kada se odlučuje za vojnički poziv, no vojsku napušta 1842. i uključuje se u politički život. Uskoro je postao jedan od istaknutijih vođa ilirskog pokreta i najbolji govornik Narodne stranke, što će moći čuti posjetitelji izložbe - prvi je u Hrvatskome saboru održao govor na hrvatskom jeziku. 
 
Književnošću se počeo rano baviti - do 1847. je izdao četiri toma sabranih djela, pjesama, pripovijetki i drama, dok u Gajevoj "Danici" objavljuje putopisne crtice i životopise. 
 
Zapamćen je i kao neumorni sakupljač starina i povijesnih izvora s ciljem nacionalnog osvješćivanja, zbog čega je osnovao Družtvo za jugoslavensku povestnicu i starine koje je bilo prva znanstveno-tehnička podloga za razvoj hrvatske historiografije. 
 
Uvjeren kako je kulturno-umjetnička baština ključno svjedočanstvo povijesnog kontinuiteta nacije i jamstvo njezina identiteta, sustavno je prikupljao građu o kulturno-povijesnim spomenicima, a njegov se pionirski rad na tom području danas prepoznaje u raznim disciplinama od arheologije i epigrafike, preko etnologije i povijesti umjetnosti, do književne povijesti.
 
Sakupljao je slike, grafike, pečate, pečatnjake i numizmatiku, stvorivši, uz veliku biblioteku, pozamašnu zbirku različitih djela i predmeta značajnih za hrvatsku kulturnu i likovnu povijest. 
 
Među predmetima otkupljenima nakon njegove smrti najviše je pečatnjaka i pečata utisnutih u prirodni i crveni vosak, koji su pripadali plemićkim obiteljima, kulturnim, društvenim, znanstvenim, crkvenim gospodarskim i državnim institucijama, te manji broj heraldičkih predmeta.
(Hina)

(M.K., 08.12.2016)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu