festival

HRFF - ideje tolerancije i slobode izbora kroz medij filma


vrijeme: 05.12.2016. - 12.12.2016.
mjesto: Zagreb / Rijeka

Od samog osnutka prije četrnaest godina Human Rights Film Festival (HRFF) kroz medij filma promiče ideje multikulturalnosti, tolerancije i slobode izbora, a svoj je jasan profil zadržao i u svom ovogodišnjem izdanju koje donosi 35 filmova, među kojima je osobito jaka dokumentarna selekcija.

"Trudimo se da filmovi koje pomno selektiramo tijekom godine budu pogledani, pa se držimo broja naslova koji publika koja prati film može konzumirati u tjedan dana", rekao je direktor Festivala Petar Milat za Hinu.
 
HRFF će se održati od 5. do 11. prosinca u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu, te od 8. do 12. prosinca 2016. u Art-kinu Croatia u Rijeci.
 
Festival otvara dokumentarni film "Tko bi rekao: Fantazije umreženog svijeta" u kojemu istaknuti njemački redatelj Werner Herzog propituje učinak Interneta, robotike, umjetne inteligencije i 'interneta stvari' na živote ljudi.
 
Nakon što je istraživao destinacije poput Amazone, Sahare, Južnog pola ili australske divljina, Herzog je krenuo na putovanje digitalnim krajolikom progovorivši o njegovom utjecaju na svijet posla, obrazovanja, zdravstvene zaštite, ali i privatne odnose.
 
U večeri otvorenja prikazat će se i kratkometražni film "Vodi me kući", posljednji dokumentarac nedavno preminulog Abbasa Kiarostamija, jednog od vodećih iranskih i svjetskih filmskih autora.
 
Milat napominje kako je važno prisjetiti se velikih autora na taj način, pa će se Kiarostamiju odati počast malim programom već prvi dan festivala.
 
Osim njegova posljednjeg uratka, šesnaestominutnog poetskog filma u kojemu je kao svoj tihi pozdrav zabilježio prekasne pejzaže juga Italije, poručivši da će što god da se dogodi bez obzira na kaos na kraju sve završiti dobro, uoči samog otvorenja prikazat će se film "76 minuta i 15 sekundi s Abbasom Kiarostamijem" njegova prijatelja i jednog od najbližih suradnika Seifollaha Samadiana.
 
Autor je svoj oproštaj koncipirao u kolažu dosad neobjavljenih videomaterijala s različitih događaja, od festivala i izložbi do svakodnevnih druženja, koji Kiarostamija otkrivaju kao mnogostruko talentiranog umjetnika i iznimnog čovjeka koji je volio život i znao kako ga uhvatiti kamerom.
 
Milat je kao najvažniji naslov iz ovogodišnje selekcije izdvojio "Austerlitz", filmski esej o tzv. genocidnom turizmu koji propituje kako je to biti čovjek ispred lica užasa. "Taj film pokazuje što suočavanje s koncentracijskim logorima znači u doba društvenih mreža", napomenuo je.
 
Osim što donosi portret masovnih turista koji posjećuju bivše nacističke koncentracijske logore, to je svojevrsna studija o povezanosti i sukobu suvremene kulture i svetosti tih lokacija, između pokušaja da se iz povijesti nešto nauči te naše nesposobnosti da ju doista preuzmemo i prihvatimo.
 
Film je osvojio Zlatnu golubicu za najbolji film na ovogodišnjem, 59. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma DOK Leipzig.
 
Autori koji su definirali estetiku dokumentarnog autorskog filma
 
Iz dokumentarne selekcije s filmovima autora koji su, ocijenio je Milat, u posljednja dva deseteljeća bitno definirali estetiku autorskog dokumentarnog filma, ističe se i film "Egzil" kambodžansko-francuskog Rithyja Panha. Cijenjeni dokumentarist u tom filmu kroz vlastito iskustvo progovara o životu stanovnika Kambodže u vrijeme režima Crvenih Kmera, kada su stradali i brojni članovi njegove obitelji.
 
Prvi dan festivala na programu je i njemački film "Havarija" Philipa Scheffnera koji, nadovezujući se na prošlogodišnju temu izbjegličke krize, uz zvučne fragmente razgovora na temu izbjegličkih zbjegova, sjećanja, gubitaka i težnji za boljim životom prikazuje barku s alžirskim izbjeglicama za koju je teško reći približava li se ili udaljava od kamere.
 
Milat kaže kako su ponosni što su ove godine uvršteni novi filmovi iznimnih autora koje je zagrebački festival redovito pratio od samog početka, a koji su danas noseća imena svjetske filmske scene.
 
"U hodogramu od četrnaest godina koliko organiziramo festival to je posebnost njegova ovogodišnjeg izdanja, a s obzirom na financijske mogućnosti nadam se da neće biti i posljednji put da smo u stanju premijerno prikazati tu vrstu autora", ustvrdio je.
 
Kako bi zadržali kontinuitet u predstavljanju ponajboljih svjetskih autora, festival će prikazati najnovije filmove svojih 'starih znanaca', Lava Diaza, Wanga Binga, Pabla Larraina.
 
Filipinski redatelj Lav Diaz zastupljen je s dokumentarcem "Djeca oluje, knjiga prva" o razarajućim posljedicama tajfuna na filipinskom otoku Tacloban gdje je otišao nekoliko mjeseci nakon nesreće i snimao život tamošnje djece.
 
O sve većem ugledu redatelja govori i podatak da je njegov posljednji film "Žena koja je otišla" osvojio ove godine Zlatnog lava u Veneciji. HRFF je dosad prikazao nekoliko Diazovih filmova, "Melankolija", "Iz vremena koje prethodi", "Norte - kraj povijesti" te "Leptiri nemaju sjećanja".
 
Prikazat će se i dva filma Wanga Binga, najznačajnijeg kineskog dokumentarista posljednjeg desetljeća, "Ta’ang" i "Gorka nadnica" koji govore o temi migracije. Dok "Ta’ang" govori o nasilnoj migraciji u planinskim graničnim regijama Mijanmara i Kine, "Gorka nadnica", dobitnik nagrade "Orizzonti" za najbolji scenarij na ovogodišnjoj Mostri, prati migrante koji u veliki grad u istočnoj Kini pristižu u potrazi za boljim životom.
 
Istaknuti čileanski redatelj Pablo Larrain ove se godine predstavlja filmom "Neruda" o političkom putu slavnog pjesnika bijegu iz države, koji je i čileanski kandidat za Oscara u kategoriji za najbolji strani film.
 
Među desetak filmova iz igrane selekcije festivala je i nagrađivani brazilski film "Aquarius" Klebera Mendonce Filhae, drama u čijem je fokusu posljednja stanarka jedne zgrade koja odbija prodati svoj stan građevinskoj kompaniji
 
Program s nešto eksperimentalnijim o brojnim nagradama ovjenačnim filmovima ove će se godine prikazat u digitaliziranom kinu MM centar u Studentskom cenru, gdje se festival vraća nakon svojih prvih izdanja.
 
Popratni program kao platforma za osjetljive teme
 

Milat je najavio kako će se i ove godine održati bogati popratni program s diskusijama. "Naši partneri, javne i lokalne institucije, veleposlanstva, kulturni centri, udruge i akteri civilinog društva naš festival doživljavaju kao platformu gdje mogu promovirati svoj rad i načeti teme koje bi u nekim drugim kontekstima bile kontroverzne, a ovdje imaju svoje mjesto", naglasio je.
 
Među ostalim, razgovarat će se o vjernicima koji žive svoju vjeru uvažavajući uvjerenja drugih, uspjesima i neuspjesima aktivističkih praksi u regiji, napadima na građanske slobode, civilno društvo i medije u Mađarskoj i Poljskoj, klimatskim promjenama, kršenju radničkih prava, nastavi povijesti u Hrvatskoj.
 
Nakon sedam godina festival ponovno ugošćuje izraelskog redatelja Eyala Sivana, koji pripada krugu najcjenjenijih političkih dokumentarista danas.
 
Izbor njegovih filmova prikazat će se na festivalu u suradnji s Restartom, a u Zagrebu će imati i razgovore s publikom te masterclass.
 
Na masterclassu će kritički promotriti vlastitu, tridesetogodišnju praksu bavljenja povijesnim i političkim dokumentarnim filmom te tzv. humanistički pristup dokumentarističke filmske prakse.
 
Tema je odabrana s obzriom da je Sivan u svom radu osporavao područje povijesnog sjećanja i istraživao pojmove kao što su povijest/priča, montaža i povijesna vremenska crta, arhiv, arhivski materijal, svjedočenje i sjećanje i kontra-povijest.
 
Festival će obilježiti Međunarodni dan ljudskih prava, prezentirati kampanju "Dosta!" Vijeća Europe, izložbu fotografija na kojima su svjetski umjetnici koji su porijeklom Romi te predstaviti zakladu za ljudska prava i solidarnost "Solidarna".
 
U okviru festivala održat će se i "Umjetnost obmane: Špijunska škola" trodnevna radionica kazališne redateljice Tee Tupajić, utemeljena na njezinom projektu kroz koji je usporedila rad agenata tajne službe i umjetnika.
 
Festival nastavlja i višegodišnju suradnju s Uredom Europskog parlamenta vezanu uz nagradu Saharov za slobodu misli koju svake godine dodjeljuje Europski parlament, a koja će se ove godine odvijati u obliku Akademije Saharov.
 
Human Rights Film Festival neprofitni je festival pokrenut 2002. s ciljem promicanja kulture ljudskih prava, a organiziraju ga Multimedijalni institut i Udruženje za razvoj kulture “URK”.
 
Ulaz na sve projekcije i popratna događanja je besplatan. (Hina)

(R.P.B., 01.12.2016)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu