predstavljanje

Predstavljanje monografije arhitekta Branka Kincla


vrijeme: 24.11.2016. 18,00
mjesto: Zagreb; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 14

Monografija arhitekta i akademika Branka Kincla predstavit će se u četvrtak, 24. studenog, u 18 sati, u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Kroz prezentaciju popraćenu vizualnim prikazima uzvanicima će biti prikazan odabir djela arhitektonsko-urbanističkih projekata, objekata sportske i industrijske arhitekture, hotela i turističkih objekata te velikog broja stambenih zgrada koje najzornije pokazuju Kinclov fokus na stvaranje arhitekture po mjeri čovjeka.

Povodom predstavljanja monografije, uzvanike će uvodno pozdraviti predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, dok će o samoj monografiji govoriti dr. sc. Zlatko Karač i akademik Mladen Obad Šćitaroci. Prezentacija će biti popraćena vizualnim prikazima u grafičkom oblikovanju Sensus Design Factory Zagreb Nedjeljko Špoljar.

Branko Kincl ističe da je arhitektura dio materijalnog svjedočanstva hrvatskog identiteta tj. njezinog prostora u bogatstvu prirodnih i po čovjeku stvorenih oblika. To je isto tako kulturno naslijeđe prošlosti, ali i osnova za građenje budućnosti. Arhitektura je rezultat djelovanja arhitekta u sveobuhvatnom smislu procesa uređenja i oblikovanja prostora pri čemu je uloga arhitekta kao kreatora i stvaraoca prostornih koncepcija nezaobilazna. Arhitektonske su vrijednosti istovremeno najviša kulturna vrijednost koju jedna sredina može ponuditi kao opće dobro svojim građanima te vlastitim vrhunskim arhitektonskim vrijednostima sudjelovati u civilizacijskom napretku svijeta. Zbog toga bi arhitektonsko stvaralaštvo trebalo zakonski osigurati i zaštititi kako bi svako vrijeme povijesno gledajući moglo i imalo pravo ostaviti svoj kulturološki vrijedan civilizacijski trag u prostoru razvijajući tako prostornu i umjetničku sliku društva temeljenu na arhitektonskim djelima osobitog identitetskog značaja.

Pod uredničkom palicom mr. sc. Slavice Marković, u izradi ove opsežne monografije sudjelovao je multidisiplinarni tim autora kojeg čine arhitekti Zlatko Karač, Alen Žunić i Toni Bešlić te povjesničarke umjetnosti Iva Körbler i Hela Vukadin-Doronjga, dok recenziju monografije potpisuju akademik Andrija Mutnjaković i akademik Mladen Obad Šćitaroci. Grafičko oblikovanje je djelo Sensus Design Factory Zagreb Nedjeljko Špoljar.

Opus arhitekta i urbanista Branka Kincla jedan je od najkompleksnijih prinosa suvremenoj hrvatskoj arhitekturi. U proteklih pola stoljeća, akademik Branko Kincl u kontinuitetu je kreativno razmišljao u jednakoj mjeri kao urbanist i arhitekt, projektant koji je svjestan povijesnog tkiva grada, senzibilni konzervator, ali i profesor s relevantnim teorijskim i znanstvenim radovima. U arhitektonskoj je struci prvi prihvatio primjenu kompjutora i sofisticiranih tehnologija i materijala.

Stoga je njegova opsežna monografija, u izdanju HAZU, urednice mr. sc. Slavice Marković, povjerena grupi autora, kako bi opus akademika Branka Kincla bio adekvatno interpretiran, kontekstualiziran i valoriziran u njegovoj heterogenoj, ali cjelovitoj paleti kreativnih mogućnosti. O tomu zašto već danas možemo govoriti o arhitekturi Branka Kincla kao klasičnom mjestu novije hrvatske arhitekture, u monografiji iscrpno analiziraju Zlatko Karač (Arhitektonski horizonti akademika Branka Kincla), Alen Žunić (Verba volant, scripta manent – znanstveni, istraživački i publicistički opus akademika Branka Kincla), Iva Körbler (S onu stranu formalističkog nasljeđa moderne – arhitektonska tipologija za 21. stoljeće), Hela Vukadin Doronjga (Ovojnica za tijelo u pokretu) i Toni Bešlić (Zagrebačke urbane figure – varijacija i dogradnja; Branko Kincl – u okviru teksture grada).

Stvaralački put akademika Branka Kincla započeo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća s urbanističkim zadacima u velikom mjerilu, da bi postepeno, preko arhitektonsko-urbanističkih projekata i razrade blokova u stambenoj urbanoj arhitekturi Zagreba došao do projektiranja pojedinačnih stambenih zgrada te objekata sportske i industrijske arhitekture, a u novije vrijeme hotela i turističkih objekata manjeg/ruralnog mjerila. Godinama je proučavao urbanu morfologiju i tipologiju preko niza istraživačkih i znanstvenih radova, urbanističkih projekata i studija u različitim mjerilima i opsezima, shvativši kako je vrijednost nekog ambijenta u kojemu čovjek obitava vrlo često cjelovita i bez upliva arhitekata u prirodno stanje, stoga je prirodna morfologija pejzaža uvijek delikatno uklopljena u njegovo razmišljanje o arhitekturi, kao i socijalna dimenzija arhitekture. Fenomenologija oblikovanja i likovnost arhitekture kroz prisustvo niza modernih pokreta i vodećih autora i djela suvremene likovne umjetnosti permanentno je prisutna u djelu arhitekta Kincla.

Počevši od tradicije funkcionalizma, konstruktivizma, minimalizma, regionalizma, kontekstualizma, high-tech arhitekture ili nove organičke – kompjutorski generirane / arhitekture nelinearnih struktura, Branko Kincl u projektima primjenjuje i odabire najbolja sadržajna iskustva europske moderne i suvremene arhitekture, bez robovanja formalnim elementima arhitektonske teorije i prakse. U ovom dinamičnom opusu ne postoji jednoznačno čitljiv stilski kôd, a kamoli bilo kakva ideologija; on je još uvijek otvoren novim čitanjima, bez potrebe i težnje da da se opus akademika Branka Kincla definitivno zaokruži i završi. Upravo je to bio interpretativni fokus svih autora tekstova ove opsežne monografije.
Nekoliko odabranih projekata i realizacija: Novi terminal Međunarodne zračne luke Zagreb, Arena Zagreb (natječaj), Ban Centar (natječaj), Borovje - stanovi za znanstvene novake, HY obiteljska kuća u Buzetu, Kanfanar tvornica duhana, Klaka stambeni kompleks, stadion Maksimir projekt, Male Orijule studija revitalizacije otoka.

(M.K., 23.11.2016)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu