Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljanje izložbe '...osamljen se kreći kao nosorog' u Ljubljani

Kolektivi likovni projekt '...osamljen se kreći kao nosorog' predstavlja se od 10. siječnja 2019. u ljubljanskoj galeriji DLUL. Likovni radovi nastali su na prvom FECIT-u, međunarodnom skupu umjetnika, održanom u Grožnjanu - Gradu umjetnika, u srpnju i kolovozu 2018.   
vrijeme: 10.01.2019.
mjesto: Ljubljana, Galerija DLUL; (Društvo likovnih umetnikov Ljubljana), Breg 22
url: http://www.fecitgroznjan.hr

Autori radova: Atanas Botev, Andrej Brumen Čop, Jakša Ćalasan, Vladimir Dunjić, Mitja Ficko, Petra Grozaj, Jana Kunovska, Marko Kusmuk, Saša Marjanović, Hrvoje Marko Peruzović, Nataša Ribič Štefanec, Stipan Tadić, Milan Tucović, Katartina Zarić i Rok Zelenko.

Izložba u Galeriji DLUL ostaje otvorena do 27. siječnja 2019.

Opći predgovor projektu
„...osamljen se kreći kao nosorog“

Naslov izložbe radova nastalih tijekom projekta „FECIT Grožnjan“, iniciran je jednim od predstavljenih radova, ali može korenspondirati sa svim ostalim kreativnim stavovima i iskazanim poetikama. Također kao da odašilje ideju organizatora ovog likovnog događanja. Naslovna sentenca je zadnji redak svih kitica iz indijske poznate pjesme „Nosorog“. Kroz cijelo to budističko poetsko djelo provlači se ova preporuka koja je karakteristična i za ovaj likovni projekt. Jer, iako su djelovali na istoj likovnoj manifestaciji, autori su se u konačnici predstavili zaista raznorodnim radovima. Kao da su se unaprijed pridržavali preporuke: „...osamljen se kreći kao nosorog“.
Kod prvog susreta s ovim nizom radova, silinom kadrova naveden sam da opisujem svakoga posebno. Čini mi se da je to dobro jer većina radova to zaslužuje. Bit će potrebno pri pregledu u galerijskom prostoru prilagoditi se isprekidanom nizu. Trebati će u postavu ostaviti praznine među pojedinim radovima i grupiranja će biti malo. Širina tematika, poetika i tehnologija zaista iskazuje heterogenost. Potrebno je izbjeći revijalnost i kvalitetno predstaviti svaku od ponuđenih vizualizacija.
Dužni smo pojasniti slijed događanja. Prijatelj umjetnosti i kreativnosti, potomak obitelji kojoj je kreativno bilo značajno, Rok Kvaternik, uspio je objediniti na istom događanju, u isto vrijeme i na istoj lokaciji, autore iz službeno (skoro) opresivnih državotvornih, i nacionalno šarenih lokacija na rubu centralne Europe. Adrese iz biografija umjetnika svjedoče o tome. Veseli da su se autori iz tzv., nesložnih državica bivše SFRJ odlično družili, ali i individualno djelovali na načine koji su svakom ponaosob bliski. Iako kolonija u premisi nije imala unaprijed zadanu temu, pokušali smo ujediniti rezultate nazivom izložbe.
Niz kojeg predstavljam nudi zanimljiv izbor autora iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Autori su nasumični izbor kreativnih likovnih snaga iz bliskih država: bivših Republika danas nepostojeće države Jugoslavije. Koncept projekta kao da je želio pobijediti ili preboljeti nelogične podjele ovog značajnog područja. Uz to, možda i djelovati na pomirenju uzavrelih nacionalizama novonastalih teritorijalnih tvorevina koje su podjelom izgubile bilo kakvu moć, važnost i, uz to, i unutrašnju socijalnu stabilnost. Ali, umjetnost kroz cijelu povijest pokušava premostiti granice i idejno pomiriti, a ujedno oživjeti svijest mnogih razlikama određenih strana.
Još je veća zbrka sa suvremenom kreativnom praksom. Prezentiraju se euroameričke pozicije, uz zanemarivanje razvoja iskonske vizualne poetike Indije, Kine, Mongolije, Latinske Amerike... Zanemaruju se cijeli temati, ciklusi, borbe stavova i vizualizacije onih koji nisu pristali na zapadni, eurofilski način promišljanja.
Često, na tzv. zapadu, cijene se dosjetke, narativi o vremenu, bez obzira koliko bili istiniti. Danas zapadna Europa financira travestirane autore koji su živjeli u tzv. socijalističkom okruženju sasvim dobro, da bi danas vulgarnim konstruktima denuncirali prošlo političko uređenje. Ovdje prvenstveno govorim o Jugoslaviji koja se znatno razlikovala po boljitku od zemalja sovjetske političke i administrativne  dominacije. No, umjetnost nije samo karikaturalno oslikavanje povijesnog stanja. Umjetnost nosi osobnost, iskonskost, britkost, ali i univerzalnost koja u prvom čitanju uopće ne mora biti vezana uz aktualni sociopolitički diskurs.
Moramo se vratiti našem projektu. Veseli me da se ova kreativna situacija događala baš u Grožnjanu, koji je već prije pedeset godina proglašen Gradom umjetnika i koji kreativnost u više medija još i danas uspijeva zadržati živom. O tome svvjedoči i sveže izdana opširna monografija o tom velikom i značajnom razdoblju. Iz razloga što umjetnost uvijek kritički promatramo retroaktivno, a dosege i vrijednosti možemo utvrditi tek uz vremenski odmak, tako ćemo ozbiljniju sliku, dojam o ovom projektu moći imati tek kroz neko neko vrijeme, ali koje mora proći. Predstavljanje istih radova u različitim prostorima svakako doprinosi tom propitivanju.
Mogli bismo upitnom realnošću projekt nazvati međunarodnim, ali dio sudionika pamti i zajedničko doba bivše, značajne države na svjetskoj sceni te raspad i rezultate tog komadanja: nove, male, nacionalizmima obojene državne tvorevine koje ostale, starije, moćne, manipulativne, korporacijama određene države, uz beskrupulozno izrabljivanje resursa, podučavaju profitu, a ne čovjekom određenim odnosima. Ovim projektom svjedočimo kako formalna komadanja teritorija, podjele na vjere ili nacionalnosti, a niti razapete žilet žice ne mogu oduzeti kreativno u čovjeku.
Tako su, ujedinjeni ovim projektom, zajedno djelovali kreativci koji su dolazili iz formalno politički raznorodnih tabora. Autore namjerno nabrajam po abecednom redu, a ne prema lokacijama iz kojih dolaze. Projektu su se odazvali: Atanas Botev, Andrej Brumen Čop, Jakša Ćalasan, Vladimir Dunjić, Mitja Ficko, Petra Grožaj, Marko Kusmuk, Jana Kunovska, Saša Marjanović, Hrvoje Marko Peruzović, Nataša Ribič Štefanec, Stipan Tadić, Milan Tucović, Katarina Zarić i Rok Zelenko. Svima zahvaljujemo na kreativnom trudu.
Također, komentarima o pojedinom postignuću, krenimo abecednim a ne nacionalnim redom. / Eugen Borkovsky, 2018.

Kurator, autor teksta predgovora i komentara o radovima: Eugen Borkovsky
Idejni osnivač projekta FECIT: Rok Kvaternik.