izložba

Salon de Fleurus i Sfinga velegrada u MSU


vrijeme: 01.10.2016. - 31.01.2017.
mjesto: Zagreb; MSU, Avenija Dubrovnik 17

U subotu, 1. listopada, u 19 sati, u Muzeju suvremene umjetnosti, otvaraju se izložbe 'Salon de Fleurus / suvremena rekonstrukcija pariškog Salona Gertrude Stein' i  Sfinga velegrada / vrhunska djela modernizma u zbirkama MSU-a'. Izložbe se mogu pogledati do 31. siječnja 2017.

Salon de Fleurus umjetničko je djelo – suvremena rekonstrukcija pariškog salona američke spisateljice Gertrude Stein, koji se nalazio u Ulici Fleurus 27, od 1903. do 1934. godine. Priča je to o počecima moderne umjetnosti koji nastaju u jednom od prvih mjesta okupljanja tadašnjih mladih umjetnika poput Henrija Matissea i Pabla Picassa, uključujući i samu spisateljicu i kolekcionarku Gertrude Stein (1874.-1946.). Upravo u njezinu salonu umjetnici, ali i ostali posjetitelji, mogli su prvi put vidjeti izložene slike Cézannea, Picassa i Matissea. Kritičari, koji su stizali s druge strane Atlantika, po povratku kući, pripomogli su stvaranju američke priče o europskoj modernoj umjetnosti.

Kopije slika iz Salona de Fleurus, izložene u rekonstruiranom interijeru, propituju kako i zašto su upravo u Salonu nastali određeni narativi moderne umjetnosti koje je taj Salon prvi kanonizirao. Na neki način same kopije postaju važnije od originala, unoseći pripovijesti u povijest, ostavljajući dovoljno prostora za promišljanje i preispitivanje same prošlosti.

Salon de Fleurus putujuća je izložba u organizaciji Salon de Fleurus i Independent Curators International (ICI), New York. Izložbu i gostovanja omogućili su The Fine Art Dealers Association (FADA), uz potporu ICI’s International Forum i ICI Board of Trustees.

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb od 1. listopada 2016. do 31. siječnja 2017. predstavlja putujuću izložbu Salon de Fleurus kao dio muzeološkog koncepta kontinuiranih promjena unutar postava Zbirki u pokretu, propitujući složenu mrežu suodnosa modernosti i suvremenosti, nacionalnog i internacionalnog.

Sfinga velegrada 
Potaknuti sadržajem i edukativnom idejom Salona de Fleurus, a u povodu 100. obljetnice Proljetnog salona (1916-1928), najvažnije manifestacije hrvatske umjetnosti između dva rata, istodobno u stalnom postavu predstavljamo izložbu Sfinga velegrada, vrhunska djela modernizma u zbirkama MSU-a. Na njoj ćemo prvi put kao cjelinu izložiti četrdeset i osam djela velikana hrvatske međuratne umjetnosti poput Milivoja Uzelca (prema čijem smo remek-djelu Sfinga velegrada iz 1921. nazvali izložbu), Milana Steinera, Vilka Gecana, Marijana Trepšea, Vladimira Becića, Marina Tartaglije, Lea Juneka, Sonje Kovačić-Tajčević, Kamila Ružičke, Save Šumanovića i dr. koji se čuvaju u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, od kojih mnoga nisu dugo izlagana.

Odabir je to najreprezentativnijih djela i autora vezanih uz Proljetni salon, kao i onih djela koja su neposredno prethodila Salonu, nastajala u njegovu ozračju ili bila snažno obilježena njime. Ti radovi istodobno pokazuju naše modernizme i reflektiraju europska strujanja u hrvatskoj umjetnosti, ali također svjedoče i o pomnjivo osmišljenoj i provedenoj sakupljačkoj politici ustanove kao i visoke društvene i kulturne standarde naše sredine nakon 1950-ih.

Muzej suvremene umjetnosti od svog osnivanja (1954.) sakupljao je djela suvremene umjetnosti. Međutim, kritička evaluacija bila je jedna od ključnih pretpostavki kolekcioniranja, pa su se stoga sakupljala djela nastala u prvoj polovici 20. stoljeća koja su jasno ukazivala na korijene suvremenih zbivanja. Suočavanje s djelima modernih i avangardnih strujanja, bilo je važno zbog razotkrivanja i vrednovanja njihova utjecaja na suvremenike.

Autori muzeloške koncepcije Zbirki u pokretu, koordinatori Salona de Fleurus, kustosi Sfinge velegrada: Nada Beroš i Tihomir Milovac, muzejski savjetnici.Likovni postav izložbi: Tihomir Milovac. Stručni suradnik na izložbi Sfinga velegrada: dr. sc. Petar Prelog, viši znanstveni suradnik IPU, Zagreb.

(M.K., 29.09.2016)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu