Preskočite na glavni sadržaj

Kazalište Hotel Bulić: 'Kurlani'

Novi projekt Kazališta Hotel Bulić, predstava 'Kurlani', nastala je prema motivima 'Trilogije o Kurlanima' Mirka Božića, u režiji Senke Bulić. Premijera će se održati 3. prosinca, u 20 sati, u zagrebačkoj Tvornici kulture.
vrijeme: 03.12.2018. 20 h
mjesto: Zagreb; Tvornica kulture, Šubićeva 2
url: https://www.facebook.com/kazalisteHotelBulic/
 

adaptacija i režija: Senka Bulić

dramatizacija: Vesna Đikanović

scenografija i glazba: Tomislav Ćurković

kostimografija: Oliver Jularić

oblikovanje svjetla: Tomislav Maglečić

oblikovanje tona: Branimir Božak

 

igraju: Helena Minić Matanić, Frano Mašković, Lucija Šerbedžija, Jure Radnić,  Anđela Ramljak i Paško Vukasović

 
Kako u 21. stoljeću na scenu postaviti Kurlane, antologijsku trilogiju našega pisca Mirka Božića o životu u Dalmatinskoj Zagori, prvi put objavljenu 1952. godine, bez posebne povijesne reference u domaćem kazalištu? Surova stvarnost Dalmatinske Zagore s kraja četrdesetih godina prošloga stoljeća ali i položaj žena u patrijarhalnom društvu kojima je Božić dao glas i kontekst nakon više od šest desetljeća otvaraju cijeli niz starih, ali i novih pitanja na koje kroz svoju interpretaciju i autorski projekt odgovore propituje redateljica Senka Bulić u predstavi prema motivima Trilogije o Kurlanima


Žena koja ruši tabue svoje sredine u današnjem bi svijetu bila heroina i povod za djelovanje, a u onome nekadašnjem tek jedan od brojnih tragičnih likova naše književnosti. Priče o ženama u našoj književnosti često u fokusu imaju tragične posljedice i kraj, dok nam se iz današnje perspektive rakurs mijenja i okreće prema uzrocima i mogućnosti novih početaka. Perka, tragična figura ali i subverzivna heroina kao metafora položaja žena u društvu u ovoj interpretaciji kroz religiozno preobraćenje i zavjetovanje doživljava najveću tragediju svog života - njezina priča je mrtva utrka života i smrti. Tu priču na prvi mah možda gledamo kao priču prošlosti, ali ćemo je na kraju ipak detektirati kao priču o našoj sadašnjosti.


Kao što u hrvatskom književno-umjetničkom prostoru postoje Glembajevi, tako postoje i Kurlani. Dvije velike obiteljske sage, dva potpuno različita društvena miljea. „Jedina“ razlika je u tome što su Glembajevi s agramerskog asfalta nestali, a kurlanski gen i nerv svoj život žive i dalje. Priča je to u kojoj prepoznajemo pejzaž kojim koračaju likovi u ritmu darvinističke borbe za opstanak.Trilogija Mirka Božića ,Kurlani i danas nam objašnjava što nam se to događa.


Priča o Kurlanima je priča u kojoj prepoznajemo sredinu u kojoj živimo. Pejzaž sablasne društvenosti u kojem se neprekinuto kreću likovi  s refleksom da ih netko ne zaustavi, refleksom pater familiasa. Pod okriljem religije ili demokracije. Imaginarno zajedništvo postaje sudbina i smrtna presuda za one koji se ne uklapaju. Koji će kao najjeftiniji materijal biti stavljen na raspolaganje „idejama“ odbacujući žensko tijelo u prašinu. Ili bilo koje drugo slobodno ljudsko tijelo kao jedini oblik duha.


Ženski likovi kroz povijest kao i same žene u stvarnom životu uvijek prolaze kroz neka iskušenja - neka su drukčija od prijašnjih, neka su ista.

 

„Okvir Kurlana je pozornica koja opisuje okrutnost života u kamešničkom kamenjaru i prikazuje sirovost karaktera koje formira ta divljina. Primitivizam napuštenost i bespomoćnost tog svijeta obilježenog muškom dominacijom, osobito se ogleda u tragičnim sudbinama Gare, Anđelije i Perke.“