Preskočite na glavni sadržaj

Predavanje Miljenka Smokvine u povodu 180. obljetnice izuma fotografije / Rijeka

U riječkoj Galerija Principij, u utorak , 9. listopada 2018. u 19 sati, predavanje - Dagerotipija 'Čarobno zrcalo', u povodu 180. obljetnice izuma fotografije, održat će Miljenko Smokvina, samostalni istraživač fotografske baštine.
vrijeme: 09.10.2018.
mjesto: Galerija Principij, Ulica pod Voltun 4, (Stari Grad) Rijeka

DAGEROTIPIJA
«Čarobno zrcalo»
U povodu 180. obljetnice izuma fotografije
 
Fotografija, sljedeće godine obilježava svoj 180. rođendan. Proces usavršavanja novog izuma trajao je desetak godina, do njegovog službenog, javnog i svečanoj objavljivanja 1839. godine .
 
Za izum fotografije zaslužna su dva Francuza i jedan Englez. Prvi koji je uspio učiniti trajni fotografski zapis  bio je NIEPCE Nicepfore, (1765.  - 1833). Sačuvala se njegovo fotografija nastala 1826/27. godine, svoj je izum nazvao heliografija.  Na snimku dvorišta njegove kuće iz 1827., ekspozicija je trajala 8 sati, foto osjetljivi sloj je bio bitumen na kositrenoj pločici.
 
Tijekom razvoja svog izuma  Niepce je stupio je u kontakt s DAGUERRE  Louisom( 1787 – 1851), koji je na osnovu Niepcove ideje, razvio svoj originalni proces snimanja na glatku posrebrene  bakrenu pločicu foto senzibiliziranom jodom. Prve snimke krajolika eksponirao je oko 10 minuta, a nešto kasnijim usavršenim procesom (senzibilizacije ploče bromom i svjetlosno jačim fotografskim objektivom ) mogli su se snimati i portreti za oko 1 minutu. Njegov izuma na svečanoj sjednici francuske Akademije znanosti i umjetnosti u Parizu prezentiran je javnosti u siječnju 1839. godine,  nazvan je  DAGUERROTIPIJA. Tehnika snimanja dagerotipija trajala je oko desetak godina, dok se nisu pojavili novi izumi izrade fotografija (kolodijum, albumin, želatina, i druge foto tehnike.)
 
U isto doba u Egleskoj TALBOT Fox (1800 – 1877), pronašao je tehniku  snimanja na papirni negativ s kojeg su se kasnije mogli umnožavati papirni fotografski pozitivi. Njegovo proces, nazvan kalotipija, bio je osnova kemijskog fotografskog  negativ/pozitiv sustava gotovo do najnovijih dana, sve dok nije izumljena digitalna fotografija.
 
Dagerotipije se danas smatraju ishodištem fotografije. Njihovo jedinstveni izgled, sjajne zrcalne posrebrne pločice, na kojoj se slika promjenom kuta gledanja pretvara iz negativa u pozitiv, nijansiranom vrlo oštrom slikom punom detalja i danas fascinira svakog tko ju uzme u ruku. Nije bez razloga nazvana «Čarobno zrcalo» ili «Zrcalo koje pamti».
 
U nas su prve dagerotipije snimljene u Zagrebu oko 1839/1840. godine,  te skoro nakon toga u svim najvećim i najrazvijenijim hrvatskim gradovima u  Dubrovniku, Rijeci,  Varaždinu, Zadru, Osijeku i Splitu.  Najveća kolekcija dagerotipija u nas se čuva u Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu (oko desetak) te u svim većim muzejima širom Hrvatske, te u nekim privatnim kolekcijama. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima sačuvano do stotinjak dagerotipija. /sažetak predavanja
 
https://www.facebook.com/fotoklubrijeka/