smotra, revija, izložba

51. Zagrebački salon - Izazovi humanizma


vrijeme: 16.06.2016. - 17.07.2016.
mjesto: Trg žrtava fašizma 16, Zagreb
organizator: Domu hrvatskih likovnih umjetnika

U četvrtak, 16. lipnja,  u 19:00 sati u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, održati svečano otvorenje 51. Zagrebačkog salona: 'Izazovi humanizmu', autorica koncepta Suzane Marjanić i Marijane Stanić. Izložba se otvara u tjednu koji obilježava Svjetskog dana izbjeglica, a ostaje  otvorena do 17. srpnja 2016.

U okviru 51. zagrebačkog salona u Galeriji Proširenih medija (PM) bit će otvorena izložba pod nazivom 'Posljednji materijali: Hommage Galeti', prema kustoskoj koncepciji Tee Hatadi, u čast multimedijalnom umjetniku i filmašu Ivanu Ladislavu Galeti (1947. — 2014.), dobitniku Grand Prixa 49. zagrebačkog salona za rad Višestruki autoportret u nestajanju. 
 
Zagrebački salon je renomirana nacionalna izložba i jedna od najstarijih kolektivnih domaćih izložaba recentnih umjetničkih ostvarenja – smotra suvremenog umjetničkog stvaralaštva posvećena naizmjence vizualnim umjetnostima, arhitekturi i urbanizmu te primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Održava se od 1966.  godine u organizaciji HDLU-a, ULUPUH-a, UHA-e.  51. zagrebački salon, u organizaciji HDLU-a, posvećen je vizualnim umjetnostima.
 
Kao okosnicu 51. zagrebačkog salona kustosice su odabrale citat fizičara, književnika, povjesničara, filozofa, boraca za mir i humanista Ivana Supeka: "Humanizam… To je jedina ideja koja može povezati čitav svijet. Svijet se i ne može ujediniti na jednoj moralnoj ili vjerskoj ideji, nego mora imati jednu vrlo široku podlogu kakvu ima humanizam."
 
Sukladno koncepciji Izazovi humanizmu te propozicijama natječaja stručni žiri u sastavu Ines Krasić (umjetnica), Suzana Marjanić (autorica koncepcije), Marijana Stanić (autorica koncepcije), Olga Majcen Linn (Kontejner), Klaudio Štefančić (kustos, Galerija Galženica), Slaven Tolj (ravnatelj MMSU-a), Josip Zanki (predsjednik HDLU-a) odabrao je 34 umjetnika:
                                                                                                               
Grgur Akrap, Maria Ančić, Iva-Matija Bitanga, Tomislav Brajnović, Marijan Crtalić, Željka Cupek, Damir Čargonja, Tajči Čekada, Tanja Dabo, Vitar Drinković,  Sandro Đukić, Martina Grlić, Igor Grubić, Grupa ABS,  Nicole Hewitt, Ana Hušman, Josip Pino Ivančić, Komikaze, Kožul/Žižić, Siniša Labrović, Ivica Malčić, Kristina Marić, Ines Matijević,  Davor Mezak i Danko Friščić, Lav Paripović, Marko Pašalić, Ivana Pegan Blaće, Petar Popijač, Jasenko Rasol, Damir Stojnić, Goran Škofić, Vice Tomasović, Tanja Vujasinović i Ana Uzelac.
 
Kustosice 51. zagrebačkog salona pozvale su i sljedeće umjetnike:
Milijana Babić, Lana Čmajčanin, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Adela Jušić, Zoran Pavelić, Franc Purg, Sandra Sterle i Vlasta Žanić.
 
U okviru 51. zagrebačkog salona u Galeriji Proširenih medija (PM) bit će otvorena izložba pod nazivom „Posljednji materijali: Hommage Galeti'', prema kustoskoj koncepciji Tee Hatadi, u čast multimedijalnom umjetniku i filmašu Ivanu Ladislavu Galeti (1947. — 2014.), dobitniku Grand Prixa 49. zagrebačkog salona za rad Višestruki autoportret u nestajanju. 
          
KONCEPCIJA
U tematskom pozivu za 51. zagrebački salon, s obzirom na sva društveno-politička previranja koja su materijalizirana i završnim velikim valom prisilnih migranata s Istoka i medijskim napisima o tome kako migranti navodno dezintegriraju Europu (npr. Slovačka objavljuje kako će primati samo kršćane kada se objavi raspodjela izbjeglica iz Sirije među članicama EU, Mađarska pak otvara žičani zid s bodljikavom žicom visok četiri metra duž 175 kilometara granice sa Srbijom, Slovenija podiže žilet-žicu na granici s Hrvatskom, Hrvatska  9. ožujka 2016. zatvara svoje granice izbjeglicama), pozivamo se na moćnu detekciju Borisa Groysa:
"Danas živimo pod iluzijom mira i slobodnoga tržišta kao što se živjelo krajem 19. stoljeća, prije Prvoga svjetskog rata. Naš sadašnji način života vrlo je sličan drugoj polovici 19. stoljeća: masovna kultura, zabava umjesto visoke kulture, terorizam, zanimanje za seksualnost, kult celebrityja, otvoreno tržište itd. Prije uspona imperijalne Njemačke svi su na Zapadu vjerovali da je riječ o kapitalističkom interesu, iako su u Njemačkoj svi znali da se radi o pripremama za rat" (Groys, 2013).
Nadalje, s obzirom da smo 2015. godine pomalo prešutno (osim zbornika radova koji je uredio Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković) obilježili stotu obljetnicu rođenja Ivana Supeka (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), među ostalima, borca za mir i humanista, u okviru koncepcije/teme Izazovi humanizmu ujedno nastojimo podsjetiti da se Ivan Supek u svojim Načelima humanizma (u knjizi Krivovjernik na ljevici, Bristol 1980., Zagreb 1992.) demonstrirao i kao kritičar procesa globalizacije (dakako, one ekonomske koja radi na slobodnom protoku kapitala ali ne i na slobodnom protoku ljudi) i kao zagovornik teze o socijalnoj jednakosti.
Upravo na tome tragu nastojimo umjetnike/ice usmjeriti na kritičko iščitavanje humanizma (koji se danas doima kao floskula, otrcan iskaz, ispraznica bačena pod tepih nekih daleko popularnijih riječi, iskaza, a pritom i na kritičko iščitavanje i Supekovih Načela humanizma) i promotriti humanizam u okviru trojstva vječnodominirajuće opresije – rasizam, seksizam i specizam, diskriminacije na osnovi rase, spola i vrste (životinje i biljke, Zemlja). Dakle, kako vizualizirati Zlo i Dobro naših dana, kako vizualizirati humanizam u bilo kojem mediju vizualne kulture? Ili Supekovim određenjem:
"Humanizam… To je jedina ideja koja može povezati čitav svijet. Svijet se i ne može ujediniti na jednoj moralnoj ili vjerskoj ideji, nego mora imati jednu vrlo široku podlogu kakvu ima humanizam."
Ivan Supek, fizičar, književnik, povjesničar, filozof, borac za mir i humanist, usp. Preživljavati usprkos, zbornik radova objavljen povodom stote obljetnice rođenja Ivana Supeka, ur. Nikola Biliškov (2015.). (zapisano 30. kolovoza 2015., Suzana Marjanić i Marijana Stanić)

Biografije kustosica 51. zagrebačkog salona:

Marijana Stanić rođena je 1971. u Zagrebu. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2003. Predsjednica je udruge 90-60- 90 / Platforma za suvremenu umjetnost. Voditeljica je i kustosica Galerije 90-60- 90/Pogon Jedinstvo, profesorica likovne kulture i likovna umjetnica. Svojim djelovanjem u proteklih petnaest godina pokrenula je i realizirala niz projekata u promicanju vizualne kulture i likovne umjetnosti – ''Galerija Močvara'', “Galerija 90-60- 90”, “Što ima u gradu”. Članica je HDLU-a. Živi i radi u Zagrebu.
 
Suzana Marjanić
Suzana Marjanić (r. 1969.) zaposlena je kao znanstvena savjetnica u  Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, gdje ostvaruje interese za teorije mita i rituala, kulturnu animalistiku te antropologiju izvedbe. Objavila je dvije knjige: Glasovi "Davnih dana": transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914–1921/22. (2005.) i  Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (2014.). S A. Zaradijom Kiš uredila je zbornike radova Kulturni bestijarij (2007.) i Književna životinja. Kulturni bestijarij 2. (2012.), s M. Hameršak Folklorističku čitanku 2010.) i s I. Pricom Mitski zbornik (2010.). Članica je uredništva časopisa Treća: časopis Centra za ženske studije, dvotjednika Zarez i časopisa Život umjetnosti.
 
Posljednji materijali: Hommage Galeti
 
Prema koncepciji
Tee Hatadi                                                                                                                                           
U okviru 51. zagrebačkog salona u Galeriji Proširenih medija (PM) bit će otvorena izložba pod nazivom „Posljednji materijali: Hommage Galeti'', prema kustoskoj koncepciji Tee Hatadi, u čast multimedijalnom umjetniku i filmašu Ivanu Ladislavu Galeti (1947. — 2014.), dobitniku Grand Prixa 49. zagrebačkog salona za rad Višestruki autoportret u nestajanju. Uz radove Ivana Ladislava Galete, izložbi će, svojim radovima, doprinijeti Tihomir Milovac, Stipe Babić, Marko Golub, Igor Juran, Branka Cvjetičanin i Sandro Đukić te Vlasta Delimar i Milan Božić. 
 
Biografija kustosice izložbe Posljednji materijali: Hommage Galeti
Tea Hatadi
Tea Hatadi rođena je 25. ožujka 1980.g.
2008.g. diplomirala je na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje nastavlja poslijediplomski doktorski studij slikarstva. Kao CEEPUS-ova stipendistica 2003. - 2005. studira na VŠUP u Pragu. Radila je kao voditelj mnogih autorskih likovnih i edukativnih radionica, bila je vanjski suradnik za likovnu kulturu, stručna suradnica prof. E.R. Tanaya na projektu Tradicija i suvremenost i umjetnička suradnica prof. Ines Krasić na projektu suradnje ALU Zagreb i O.Š. Vis., a radila je i kao umjetnički suradnik na ALU u Zagrebu u nastavi slikarske klase prof. D. Jelavića. 2010. boravila je na rezidenciji KulturKontakt Austria u Beču i Kunstenaarlogies u Amersfoortu. 2011. godine ostvarila je prvi kustoski koncept s međunarodnom izložbom Halfway, te 2013. autorsku koncepciju Identitet 48. zagrebačkog salona. Kao voditeljica i stručna suradnica u HDLU radila je na preko 30 izložbi u Galeriji PM i oko 40 izložbi u Galeriji Prsten. Živi i radi u Zagrebu.
 


(L.V., 02.06.2016)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu