Britanski koreograf Ronald Hynd 1975. godine je preradio najviše izvođenu operetu u fantastičan balet po narudžbi Australskoga baleta, što je bila velika novost jer operete do tada još nisu bile prenošene na baletne pozornice. Radnja se događa na samom početku 20. stoljeća u Parizu, u veleposlanstvu izmišljene kneževine Pontevedro koja se nalazi pred bankrotom, a veleposlanik se nada spriječiti propast time da osigura vjenčanje bogate udovice Hanne za sunarodnjaka grofa Danila. Najljepši dijelovi ovog šaljivog baleta su pas de deuxovi i solistički nastupi, često nadopunjeni komičnim dijelovima i pantomimom. Balet Vesela udovica dobitna je mješavina svih sastojaka potrebnih za dobru zabavu i uživanje u čudesnoj glazbi i pokretu. Sve to potvrđuje i uspjeh ovoga baleta koji se neprekidno prikazuje na mnogim baletnim pozornicama već više od 40 godina. Glazbu Franza Lehára adaptirali su John Lanchberry i Allen Abbot, koreograf je Ronald Hynd koji je i adaptirao libreto prema ideji Roberta Helpmanna, asistentica koreografa Anette Page, scenograf i kostimograf Peter Docherty, oblikovatelj svjetla Kirk Bookman.
Produkcija je nastala uz suglasnost Australskog baleta i uz pomoć Verlag Felix Bloch Erben iz Berlina i Musikverlag und Bühnenvertrieb Zürich AG iz Züricha.
Više o operi Hunyadi Lásló:
S operom Hunyadi Lásló započelo je razdoblje mađarske nacionalne operne glazbe. Opera je praizvedena 1844. godine i tematizira jedno od turbulentnih razdoblja mađarske povijesti, godinu 1456. kada su ugarske trupe potpomognute srpskom vojskom i križarima odbile tursku vojsku kod Beograda. Gledatelji su tada uzbuđeno dočekali praizvedbu djela koje je sadržavalo suptilne poveznice s političkim previranjima njihova doba u libretu koji je napisao Béni Egressy. Iako se u remek djelu Ferenca Erkela uočavaju brojni utjecaji opernih skladatelja toga i ranijih razdoblja, kao i uzorak opernoga žanra, ono ipak zauzima posebno mjesto među nacionalnim operama 19. stoljeća, glazbom koja zrači mađarskom aurom i tragedijom uspješno prepričanom glazbom, napisao je povjesničar glazbe Batta András. Redatelj predstave je Gábor Szűcs, asistent redatelja Csaba Vasvári, scenografkinja Katalin Libor, kostimografkinja Enikő Kárpáti, koreograf Csanád Gergely Kováts, zborovođa Gábor Csiki, asistentica redatelja Erika Tóth. Djelo će biti izvođeno na mađarskome jeziku uz hrvatski prijevod.
