obavijest

Sena Sekulić Gvozdanović/ Prva dama hrvatske arhitekture


vrijeme: 11.04.2016. - 20.04.2016.
mjesto: Zagreb

U povodu 100. obljetnice rođenja Sene Sekulić Gvozdanović (1916. – 2016.), od 11. do 20. travnja, u Zagrebu se održava memorijalni tjedan naslovljen 'Prva dama hrvatske arhitekture'. Program, koji uključuje okrugli stol, predavanja i izložbu, održava se na nekoliko lokacija.

Program se organizira u suradnji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za povijest umjetnosti, Društva zagrebačke Klasične gimnazije i Družbe 'Braća hrvatskog zmaja'.

Sena (Srebrenka) Sekulić Gvozdanović rođena je u Banjoj Luci 12. travnja 1916. godine kao najstarije od troje djece Martina Sekulića, profesora grčkog i latinskog, i Hanje Tymczyszyn, rođene u Srebrenici, kćeri galicijskih doseljenika, Oskara Tymczyszyna (Ukrajinca), suca, i Amalije Leontowicz (Poljakinje). Nekoliko mjeseci nakon rođenja trećeg djeteta, Martin Sekulić umro je od 'španjolke'. Mlada udovica s troje djece preselila se oko 1920. u Zagreb gdje je živjela obitelj pokojnog Martina. Radom svojih ruku podigla je djecu do univerzitetskih diploma, arhitekture (Srebrenka), građevine (Ozren) i muzikologije (Biserka).

Učinila je to slikanjem, dizajniranjem odjeće (spominje se u katalogu nedavne velike izložbe Art Deco u Zagrebu) te proizvodnjom „narodnih rukotvorina“ – frulica, tanjurića, konjića – za nekog preprodavača Vagnera. Radila je zabranjene božićne i uskršnje kartice slažući sličice od komadića filca i drugih tkanina uz oslik vodenim bojama. Pisac ovih redaka ju je s oduševljenjem motrio kao dječačić, što je utjecalo na njegov životni put. Baka Hanja bila je i vrsna slikarica pejsaža i potreta u nježnom ali i čvrstom akvarelu i pastelu.

I njezina majka Amalija bila je vješta kistu, a tako i tri Hanjina brata, Mihajlo, Stjepan i Pero, i sestra Micika. Mihajlo je dostigao razinu enciklopedija, pisao je o njemu Smail Tihić kao o jednom od začetnika Moderne u BiH. Srebrenka je naslijedila umjetnički dar, lomila se između karijere operne pjevačice i arhitekture. Sestra Biserka je studirala glasovir kod Stančića, a brat Ozren je uz građevinu učio violinu kod Vaclava Humla. Srebrenka je maturirala na Klasičnoj gimnaziji (I.) 1935. Diplomirala je arhitekturu 1940., a nakon stjecanja iskustava u uvaženim biroima (Viličić, Kauzlarić) 1948. postaje prva žena asistentica na Arhitektonskom fakultetu, na katedri koja je nosila razna imena, no za mene ostaje Katedra za povijest i oblike arhitekture koju je tada vodio legendarni profesor Juraj Denzler. 1962 postaje prva žena docentica na Fakultetu, 1970 izvanredna, a 1975 redovna profesorica. Nasljeđuje Denzlera kao pročelnica katedre. Iste godine doktorira s temom „Crkve-tvrđave u Hrvatskoj“, te postaje dopisna članica HAZU. Prodekanica je i zatim i prva dekanica Arhitektonskog fakulteta (1979-82). Odlazi u mirovinu 1986., no ostaje vezana uz Fakultet kao Professor Emeritus.
 
Istraživala je tipologiju srednjovjekovnih urbanih cjelina. S Jurjem Denzlerom radila je projekte za obnovu staroga sisačkoga grada (1954–60), s A. Albinijem projekt Muzičke akademije na Gornjem gradu (1964–83), s M. Kauzlarićem Arheološki muzej u Zadru (1973) i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (1967–75). 1983. je primila je nagradu „Viktor Kovačić“, a 1997 nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Objavila je oko 250 znanstvenih i stručnih radova, te udžbenika, od kojih ističemo: Povijest arhitekture 1, 1962., Povijest arhitekture 2, 1963., „Crkve - tvrđave u Hrvatskoj“, 1994. (prevedeno na engleski i njemački), Žena u arhitekturi: tragom žene kreatora i žene teoretičara u povijesti arhitekture, 1998. (prevedeno na japanski), „Arhitekt Juraj Denzler“, 2000. Posthumno: „Islamski vrtovi i dvorovi“, 2004., „Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske“, 2007. Pionir je istraživanja ranije umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebice stare tvrđavne arhitekture i graditeljstva u drvu. Osamnaest godina bila je članica redakcije časopisa Čovjek i prostor.

Sena je prvenstveno željela biti arhitekt-kreator, no kad se pojavilo asistentsko mjesto na Fakultetu, izvrsno se udomila u povijesno-teoretskom okruženju i dala velik doprinos povijesti i teoriji arhitekture. “Prva dama hrvatske arhitekture” bila je zaista svestrana osoba – arhitekt-kreator, znanstvenica, konzervatorica, nastavnica, publicistkinja, članica uprave Arhitektonskog fakulteta i brojnih važnih odbora, povjerenstava i ustanova u hrvatskoj znanosti i kulturi. Preminula je 27. studenog 2002. godine.

Život mi je bio dugačak i plodan – zahvaljujući tome što sam obožavala život i znala se veseliti malim stvarima i doživljajima – pa ne želim da se za mnom plače. Bili blagoslovljeni svi koji me isprate u vječnost“ (iz Oporuke).

PROGRAM
Četvrtak, 14. travnja 2016., od 18 do 20 sati
Institut za povijest umjetnosti (Ulica grada Vukovara 68, 3. kat)
Istraživanje starih gradova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, okrugli stol
Moderator: dr. sc. Ratko Vučetić
Sudionici: prof. dr. Neven Budak, Drago Miletić, Marinka Mužar, dr. sc. Andrej Žmegač
Uvodno izlaganje prof. emeritus Vladimir P. Goss „Istraživanja starih gradova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj šezdesetih godina. Metodologija poskoka i kupine“
 
Petak, 15. travnja 2016., 10 sati
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Velika vijećnica
Sena Sekulić-Gvozdanović: Istraživanje povijesti – projektiranje suvremenosti
Izložba i skup

Program
10:00
Otvaranje simpozija – riječ organizatora
doc. dr. sc. Nataša Jakšić
 
10:05
Pozdrav i uvodna riječ dekana Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. mr. sc. Boris Koružnjak
 
10:15
Sena Sekulić Gvozdanović, profesor emeritus Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. Nenad Fabijanić
 
10:45
Sena Sekulić Gvozdanović: Počeci projektantskog djelovanja u povijesnom ambijentu pod mentorstvom Jurja Denzlera
doc. dr. sc. Nataša Jakšić
 
11:15
Sena Sekulić Gvozdanović: Zreli projektantski opus
izv. prof. dr. sc. Karin Šerman
 
12:00
Sena Sekulić Gvozdanović: Radovi na obnovi i zaštiti graditeljskog naslijeđa
mr. sc. Alan Braun
 
12:30
Sena Sekulić Gvozdanović: Znanstveni opus u okvirima europske graditeljske baštine
prof. emeritus dr. sc. Vladimir P. Goss
 
13:00
Sena Sekulić Gvozdanović: Svjetski putnik, istraživač i predavač
mr. sc. Ljiljana Šepić
 
13:30
Sena Sekulić Gvozdanović: Prožimanje života i djelovanja
prof. dr. sc. Hildegard Auf Franić

Nakon skupa slijedi otvaranje izložbe uz prigodan domjenak (podest III. kata)

Srijeda, 20. travnja 2016., u 19 sati
Memorijalno sijelo u Kuli Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“
Izlaganje doc. dr. Nataša Jakšić „Katedra za teoriju i povijest arhitekture i Družba Braća Hrvatskog Zmaja“
 
Tradicionalni Dan Sene Sekulić-Gvozdanović u organizaciji DPUH-a obilježiti će se 1. listopada 2016. izletom u okolicu Karlovca, pod vodstvom Marinke Mužar i Vladimira P. Gossa.

(M.K., 14.04.2016)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu