Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljena knjiga 'Strossmayerova zbirka starih majstora'

Knjiga Ljerke Dulibić i Ive Pasini Tržec 'Strossmayerova zbirka starih majstora' predstavljena je u ponedjeljak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU). 
vrijeme: 28.05.2018.

Knjigu su predstavili predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU akademik Vladimir Marković te akademici Igor Fisković i  Radoslav Tomić.

Kusić je podsjetio na zasluge Josipa Jurja Strossmayera koji je, kako kaže, osnovao kapitalne institucije hrvatske znanosti i kulture: Akademiju 1861., moderno Sveučilište u Zagrebu 1874. i Galeriju starih majstora 1884., ali i katedralu u Đakovu 1882.  "Kroz ovu knjigu vidi se kako Strossmayer postupno gradi svoj ukus i osmišljava Galeriju kao edukativni poligon za Zagreb i Hrvatsku", napomenuo je Kusić.

Akademik Marković istaknuo je važnost knjige za uvrštavanje Strossmayerove galerije među važne europske i svjetske muzeje.

Po Fiskovićevim riječima autorice pojašnjavaju kako je Strossmayerovo kolekcionarstvo pridonijelo internacionalizaciji kontinentalne hrvatske kulture. Ne radi se o tipičnom djelu povijesti umjetnosti, nego o historiografski orijentiranom radu koji se temelji na vrlo slojevitom i zanimljivom istraživanju kakvo u Hrvatskoj dosad nije provođeno, ustvrdio je Fisković.

Akademik Tomić podsjetio kako prije osnutka Strossmayerove galerije u Zagrebu nije bilo muzeja s umjetničkim slikama koje su se mogle naći samo u privatnim zbirkama. Strossmayer je slike, tvrdi, uglavnom kupovao na talijanskom i njemačkom tržištu, zbog čega u njegovoj zbirci prevladavaju djela autora iz tih zemalja.

"Zanimljivo je da Strossmayer nije kupovao djela iz Dalmacije, vjerojatno zato jer je bila praksa da se ne dira ono što naša zemlja već ima", rekao je dodavši kako je jedinu iznimku napravio u slučaju Bosne koja je bila pod osmanskom vlašću i iz koje je nabavio jednu sliku.

Među najvrednijim slikama spomenuo je diptih Giovannija Bellinija s prikazom svetog Benedikta i svetog Augustina, sliku nepoznatog autora "Prijestolje milosti", diptih fra Angelika "Stigmatizacija svetog Franje Assiškog" i "Smrt svetog Petra mučenika" te tri slike Vittora Carpaccia  s prikazima svetog Petra mučenika, svetog Sebastijana i svetog Roka.

Dvije od njih su tijekom Drugog svjetskog rata zamijenjene za Višeslavovu krstionicu koja se dotad nalazila u Veneciji, napomenuo je dodavši kako je jedna od tih slika nakon 1945. vraćena u Zagreb.

U knjizi "Strossmayerova zbirka starih majstora" predstavljeni su su na 440 stranica rezultati znanstvenoga istraživanja provenijencije i okolnosti nabave 251 umjetnine iz zbirke biskupa Josipa Jurja Strossmayera te rekonstruiran proces formiranja današnje Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, koja danas broji oko 3000 umjetnina temeljem donacija iz kasnijih razdoblja.

Saznanja o Strossmayerovoj sakupljačkoj djelatnosti autorice temelje ponajviše na sveobuhvatnoj analizi arhivske građe, prije svega biskupove korespondencije sa suradnicima. Knjiga sadrži iscrpne izvatke iz Strossmayerove korespondencije s glavnim posrednicima za nabavu umjetnina (Nikolom Voršakom, Giovannijem Simonettijem, Imbrom Ignjatijevićem Tkalcem, aukcijskom tvrtkom Heberle-Lempertz), koji su djelovali na europskom tržištu umjetninama.

Unutar poglavlja koja su organizirana s obzirom na posrednika i mjesto kupovine pojedinih umjetnina obrađuje se raznolika dokumentarna arhivska građa.

Ljerka Dulibić je viša znanstvena suradnica i kustosica talijanskoga slikarstva 14. – 19. stoljeća u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU. Iva Pasini Tržec u Strossmayerovoj galeriji starih majstora radi kao viša znanstvena suradnica i kustosica nizozemskoga, flamanskoga i njemačkoga slikarstva 15.–19. stoljeća. (Hina)
 
www.hazu.hr