festival

ZagrebDox: teme koje izazivaju prijepore u Kontroverznom doxu


vrijeme: 21.02.2016. - 28.02.2016.
mjesto: Cineplexx, Centar Kaptol, Nova ves 17, Zagreb

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox u jednom od svojih posjećenijih programa, Kontroveznom doxu, donosi devet filmova kojima se 'iz prve ruke' obrađuju teme suvremenog društva koje izazivaju prijepore i rasprave, od zelenog bankarstva do neonacizma.

Istraživački dokumentarac "Bankarenje prirodom" u režiji Denisa Delestraca i Sandrine Feydel otkriva kako je očuvanje prirode i ono što je nekima globalna ekološka katastrofa, drugima prilika za dobru zaradu.
 
U montaži prekrasnih slika prirode, kontemplativne naracije te intervjua s bankarima, ekonomistima, aktivistima i vlastodršcima, taj francuski dokumentarac prikazuje kako je očuvanje prirode postalo važan poslovni sektor s velikim novčanim iznosima, u kojemu investitori kupuju staništa ugroženih vrsta i prodaju ih kao dionice.
 
O životu s prirodom, a ne protiv nje svjedoči film "Bez prtljage" o skupini nudista veterana tijekom grupnog planinarenja austrijskim Alpama, koji je režirala škotska autorica Conxi Fornieles, autorica niza kratkometražnih filmova o ljudima s alternativnim životnim stilovima.
 
Redateljica je pratila nudiste iz cijelog svijeta tijekom njihova redovitog jednotjednog srpanjskog izleta u austrijske Alpe. "Ralph, Doug, Penny i Chris, oboružani humorom i biserima mudrosti, naučit će nas kako se boriti protiv teretana, dijeta i površnosti vremena u kojem živimo", ističe se u najavi ZagrebDoxa.
 
Program prikazuje i nekoliko dokumentaraca u kojima se kontroverzne teme iznose kroz osobna svjedočanstva pojedinaca.
 
Jedan od takvih je "Biti ili ne Ivan Hiti" bosansko-hercegovačkog redatelja Branka Lazića, glavnog urednika dokumentarnog programa javne Televizije Republike Srpske,  koji je kombinirajući arhivsku građu i razgovor s tadašnjim vojnikom Hrvatske vojske prikazao događaje iz 1992. u Pakracu.
 
Umjesto da spali najstariju i najveću biblioteku Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, Hiti je organizirao premještanje knjiga u Zagreb, no po povratku u jedinicu zbog neizvršavanja naredbe izbačen je iz vojske, istjeran s posla, nikada više nije radio u javnoj službi, a na lokalnom radiju je proglašen izdajnikom.
 
Norveški film "Džihad - priča o drugima" redateljice Deeyah Khan otkriva zbog čega zapadnjaci odlaze u svijet džihada i propovijedaju esktremizam mladim muslimanima, što traje još od osamdesetih.
 
Redateljicu, čiji su roditelji imigranti iz Pashtuna i Punjaba, potraga za odgovorima redateljicu odvela je na ulice moderne Britanije, gdje susreće mlade muslimane uhvaćene između ekstremizma i borbe protiv terorizma, bijesne i otuđene pojedince koji se bore s diskriminacijom i krizom identiteta.
 
Aktualne kontroverze u državama bivšeg Sovjetskog saveza prikazuju dva filma - "Zasluga za ubojstvo" izraelskog redatelja Vladija Antonevicza i američki "Krokodil Gennadiy" Stevea Hoovera.
 
Prvi je inspiriran šokantnim videom s You Tubea iz 2007. koji pokazuje kako skupina ruskih neonacista ubija dvojicu dječaka, nakon čega se redatelj ubacuje na neonacističku scenu ne bi li doznao tko je počinio ta ubojstva, što je trajalo šest godina.
 
"Probijajući se kroz mrežu intriga, postaje sve svjesniji uznemirujućeg pitanja u samoj srži istrage, koja je točno uloga ruske tajne službe u borbi protiv neonacističkog nasilja i zašto je niz ubojstava koji je uslijedio nakon objave videosnimke naglo prestao u ožujku 2008.", ističe se u najavi.
 
"Krokodil Gennadiy" govori o borbi pastora Gennadiyja Mokhnenka protiv dječjeg beskućništva, koje je nakon raspada Sovjetskog saveza postalo gorući ukrajinski problem. Pastor ga rješava kontroverznim metodama - otimajući djecu s ulica i odvodeći ih u svoj rehabilitacijski centar , zbog čega ga neki smatraju narodnim herojem, a drugi nazivaju osvetnikom van zakona.
 
Redatelj tog filma Steve Hoover proslavio se pobjedničkim dokumentarcem festivala u Sundanceau 2013., "Brat po krvi", a jedan od izvršnih producenata je Terrence Malick.
 
Kratkometražni nizozemski film "Među nama" Guida Hendrikxa bavi se još jednom bolnom temom vezanom uz djecu - pedofilijom, o čemu kroz vlastita iskustva govore trojica pedofila, 24-godišnji student, 35-godišnji pisac i 44-godišnji financijski savjetnik.
 
Danski konceptualni umjetnik Michael Madsen režirao je film "Posjet", u kojemu pokušava odgovoriti na pitanje kako bismo se postavili da vanzemaljci dođu na naš planet. U toj filmskoj simulaciji hipotetskog susreta sudjeluju brojni specijalisti za svemirska pitanja u UN-u, NASA-i i britanskoj vladi.
 
Film "Figura" poljske redateljice Katarzyne Gondek kratkometražna je, minimalistička priča bez dijaloga i komentara koja, kroz priču o stanovniku najvećeg svjetskog sakralnog parka minijatura, Ivanu Pavlu II. napravljenom od plastike i fiberglasa, pripovijeda o stvaranju mita, vjerskom kiču i žudnji za veličinom.
 
(Hina)


(L.V., 15.02.2016)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu