Izložba skulptura Nikole Vudraga 'Garden of Eden'

(...) Projekt ''Garden of Eden'' (''Rajski vrt'') je gnostičko kabalistički pristup simbolici Postanka. Skulpturalni komadi izvedeni su od armirajućega željeza. Sastoji se od četiri dijela, koja se promatraju kao zasebne kiparske forme, ali svoju svrhu ispunjavaju kao dijelovi prostorne cjeline. Radovi izgledaju poput metalnoga vrta, kada uđemo dublje u simboliku zamjećujemo međuodnose, slojeve i kontekst tih radova. Oni su, kako mi kaže autor, ''oblik mentalne mape razvoja jedne svijesti, baveći se simbolikom teologije i gnosticizma pomoću koje gradimo ''likovnu skicu'' razvoja i slojeva svijesti. Ovi su radovi simboli bez previše fizičkoga sadržaja, jednostavni objekti koji dobivaju smisao tek postavljeni u cjelinu.''

Poznato je da je raj zemaljski u Postanku bio vrt, da je Adam obrađivao vrt, što se podudara s prevlašću biljnoga carstva na početku vremena. Rečeno je da su vrtovi staroga Rima bili sjećanja na izgubljeni raj. Bili su slike i sažeci svijeta, a glasoviti japanski i perzijski vrtovi to su i danas. Na Dalekom istoku vrt je svijet u malom, ali i povratak prirode u prvobitno stanje, poziv na povratak prvobitnoj prirodi bića. Jedna kabalistička predaja govori o raju kao o vrtu koji su opustošili neki od onih što su u nj ušli. Pardes je ovdje sfera vrhunske spoznaje, a četiri suglasnika u toj riječi povezuju se s četiri velike rijeke i četiri značenja Svetoga pisma. Vrtove su gajili i cijenili svi narodi svih vremena (Semiramidini viseći vrtovi, egipatski, babilonski, grčki i rimski, danas francuski i engleski tip vrta, itd.). U Perziji vrt je poprimio osim kozmičkog i metafizičko i mistično značenje. Ljubav prema vrtovima središnja je tema iranske vizije svijeta. Posvećena im je poezija (zbirke ''Ružičnjak'' (Đulistan) i ''Voćnjak'' (Bustan), i glazba. Kozmološki svijet ima četiri strane, a u središtu je planina. Takvu predodžbu svijet održavaju perzijski i mogulski vrtovi u Indiji. I kod Azteka vrt je bio sažetak  svijeta. Aztečki vrtovi međutim, nisu bili skup najljepšega i najzanosnijeg u svijetu: cvijeća, izvora, planina, rijeka i puteva: u njima je bilo i opasnih bića, čudovišta prirode. Ipak, uvijek je vrt maštanje o svijetu koje nas prenosi izvan svijeta. Najljepša pjesma o vrtu i najbogatija simbolima, najčešće objašnjavana u djelima pjesnika, još uvijek je Pjesma nad pjesmama kralja Salomona. Vrt postoji kao središnje mjesto svih religija. U kršćanstvu, osim Rajskoga vrta iz Postanka tu je i Getsemanski vrt u kojemu se Isus moli i govori s Ocem i u kojemu ga uhićuju Rimljani vođeni izdajnikom Judom Iskariotskim koji ga poljupcem odaje. U Kur'anu, posljednja stvarnost i blaženstvo tumače se pojmovima vrta. To je onkrajno u kojemu će boraviti izabrani; to su stanovnici dženeta i u njemu će vječno ostati, kao nagrada za ono što su radili na zemlji. Zbog važnosti broja četiri i Vudrag stvara četiri tipa rada, četiri razine, postavljene kao vremenska crta razvoja, simbolizirajući pritom razine svijesti. (...) - dr. sc. Enes Quien

Opširnije