predstavljanje

'Njenih prvih 20-ak', posveta Hrvatskoj iz pera istaknutih novinarki


vrijeme: 10.11.2015.
mjesto: Zagreb

Knjiga 'Njenih prvih 20-ak' autorica Nataše Magdalenić Bantić i Silvije Šeparović, istaknutih novinarki koje su profesionalno svjedočile uzbudljivom političkom razdoblju stvaranja samostalne Hrvatske, po riječima autorica, priča je o ključnim 'mladalačkim' godinama nove države koja nudi malo drugačiji pogled na sve ono što je Hrvatsku snašlo u njenih prvih 20-ak godina života.

"Njenih prvih 20-ak" je planirana u dva sveska, a prvi s podnaslovom "Knjiga prva" upravo je objavljen u izdanju Aquarius Recordsa i udruge Urbani ured, a sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture.
 
Autorice, koje se novinarstvom bave od sredine 80-ih godina prošloga stoljeća, stasale su i pekle zanat u 90-ima, najuzbudljivijem političkom dobu, i upravo to je bio jedan od pokretača ideje o knjizi. Obje su bile dugogodišnje novinarke i urednice Radija 101, a godinama su bile dvije iz novinarsko-uredničkog trija jedne od najslušanijih emisija toga radija, popularnog Week Reporta.
 
"Bile smo toliko neskromne da smo pomislile da temeljem svoga iskustva možemo hrvatskoj javnosti i čitateljstvu ponuditi zanimljiv uvid u nevjerojatno uzbudljivo vrijeme kakvo je bilo razdoblje prva dva desetljeća od nastanka države", kazala je Hini Magdalenić Bantić, koja od 1998. živi i radi u Londonu kao slobodna novinarka.
 
"Ideja je dijelom potekla i iz moje potrebe da radim nešto kreativnije od mog tadašnjeg posla u Londonu, ali i zajedničke želje da opet radimo zajedno. O knjizi smo se dogovorile jednim mailom, sve ostalo su bili detalji i organizacijske sitnice. I onda, dakako, višemjesečno kopanje po arhivi", dodala je.
 
Uložile su u knjigu pet godina istraživanja, da bi se iz više od 900 kartica teksta, osam GB arhiviranih podataka i 3304 word dokumenata iskristalizirala knjiga u kojoj na jednostavan i izravan način autorice nastoje dočarati i objasniti što se, kako i zašto događalo u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja.
 
"Sve se događaje može vrlo jednostavno podvesti pod neku definiciju ali onda iza toga ostaje samo goli podatak. Recimo 22. travnja 1990. bili su prvi višestranački izbori, Ivo Sanader 1. srpnja 2009. dao je ostavku, 16. srpnja 2015. u Hrvatsku su ušle prve izbjeglice na putu za sjever Europe…", kazala je Šeparović.
 
"A mi se jako intenzivno sjećamo kakvo je uzbuđenje bilo prvi put ići na slobodne izbore a i izvještavati o tome, znamo koliki je šok bila Sanaderova ostavka i kolika je to drama bila i kako je također i za društvo razotkrivajuće bilo prelijevanje izbjegličkog vala preko Hrvatske. E to smo htjele dočarati u svim događajima", pojasnila je.
 
Neovisnost Hrvatske - prva i najveća prekretnica
 
U knjizi oslikavaju Hrvatsku obilježenu petogodišnjim ratnim razaranjima, tranzicijskim razdobljem obilježenim brojnim nepravilnostima u pretvorbi, procvatom korupcije u svim porama društva, postupnim i mahom presporim procesom demokratizacije društva, uspostave učinkovite pravne države i neovisnog pravosuđa, te mučnim i dugotrajnim pregovorima za ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije.
 
U tome je razdoblju najvažniji događaj svakako neovisnost Hrvatske, "bez čega ne bi bilo ni ove knjige", ističu autorice.
 
"No, ne postoji samo jedan najvažniji događaj u tom razdoblju, njih je zapravo čitav niz. Ako govorimo o nečemu s čime smo posebno povezane rekla bih da je to priča o ratu u Vukovaru i padu toga grada. Uz tu priču vezalo nas je puno osobnih stvari – od izvještavanja iz gotovo opkoljenog grada, sudbina dragih ljudi, druženja s ljudima koje smo upoznale upravo tada i  s tim u vezi. A o tome smo napravile svojedobno možda i najbolju radijsku emisiju u životu", istaknula je Šeparović.
 
Ta knjiga nema namjeru biti ni povijesni udžbenik niti enciklopedija; ona samo nudi malo drugačiji pogled na važno razdoblje hrvatske povijesti, napominju autorice.
 
"Trudimo se zaobići povjesničarski pristup koji bi događaje širokim kistom smještao u kontekst šire, povijesne, slike o stanovitom razdoblju. Umjesto toga, nastojimo događajima dati okus i boju, dočarati dojam kroz detalje i naša autorska pojašnjenja i mislim da smo uspjele dočarati atmosferu vremena. Upravo tome i služe brojni citati i detalji koje spominjemo - da oslikaju trenutak", istaknula je Magdalenić Bantić.
 
Dva desetljeća na 1200 stranica teksta
 
Posao su podijelile tako da je Silvija, koja živi u Zagrebu, na sebe preuzela pretraživanje arhiva Nacionalne i sveučilišne knjižnice u potrazi za materijalima, dok je Nataša, koja živi u Londonu, odradila golemi posao sistematskog gomilanja podataka s web stranica hrvatskih portala i novina.
 
"Da bismo napravile ono što smo zamislile, trebale smo skupiti informacije o događajima iz dana u dan. U fazi temeljnog prikupljanja podataka u početku smo se logično podijelile s obzirom na to da je Nataša bila u Londonu a ja u Zagrebu", pojasnila je Šeparović.
 
Kad su krenule pisati, tekstove su podijelile – "nešto po afinitetu, nešto onako" - te dogovorile njihovu osnovnu strukturu, nastavivši se čitavo vrijeme konzultirati, ispravljati i nadopunjavati, dodala je.
 
Nakon "nekoliko krugova izbacivanja tema, vaganja, spajanja i oduzimanja" i 7,5 godina od početne ideje, stigle su i do realizacije.
 
Njihova knjiga, nastala kao rezultat više od dva desetljeća novinarskog - reporterskog i istraživačkog - rada, trogodišnjeg prikupljanja i organizacije podataka i 18-mjesečnog pisanja, zapravo je samo prvi dio posla: prikupivši 1200 stranica teksta, shvatile su da ju naprosto moraju prepoloviti. Prvi je svezak koncipiran kronološki a drugi, koji izlazi na proljeće iduće godine, tematski.
 
Upravo objavljena "Knjiga prva", koja se proteže na 620 stranica i uključuje 330 fotografija, donosi kronološki pregled hrvatske stvarnosti podijeljen u četiri ere; počinje raspadom Jugoslavije a završava netom pred parlamentarne izbore 2015.
 
"Toliko je stvari koje je važno spomenuti da bi se dala cjelovita slika o događajima u Hrvatskoj da je jasno da bi se onda izgubio doživljaj tijeka događaja. Zato smo, osmišljavajući strukturu knjige, odlučile u prvom dijelu potpuno zaokružiti tih hrvatskih 20-ak godina a u drugom u detalje ići u pojedine događaje", pojasnila je Šeparović.
 
Knjiga je podijeljena na četiri cjeline, u kojoj prva podsjeća "zaboravne" na državu iz koje je Hrvatska pobjegla proglašavajući neovisnost i doba rata; potom se bavi Tuđmanovom dominacijom. Treći dio prve knjige posvećen je prvoj post-Tuđmanovskoj vlasti i ofanzivi haškog tribunala koja joj je obilježila eru, a četvrti i završni dio vladama koje su se nakon toga smjenjivale "i na kraju čijih je mandata Lijepa naša ostala podijeljena na 'njih' i 'nas' kao nikad dosad".
 
Sam kraj knjige "zašećeren" je samo malim dijelom podataka koje su autorice prikupile pišući knjigu "a koji zasigurno nikada neće ući u povijesne udžbenike i priručnike": od činjenice da je Crkva prvi put zaposlila egzorcista, preko datuma zabrane pušenja u hrvatskim vlakovima, do dana kada je izlazni broj za inozemstvo promijenjen s 99 na 00...
 
"Knjiga druga", za 25. rođendan Hrvatske
 
U "Knjizi drugoj", koja je zamišljena tematski i čiji je izlazak najavljen za lipanj 2016., "pred 25. rođendan Hrvatske", autorice se detaljno bave haaškim slučajevima, korupcijskim skandalima i slično.
 
"Drugi svezak detaljno podsjeća na najvažnije haaške slučajeve, komplicirani odnos branitelja i države, najvažnije korupcijske afere, donosi grafikone lošesusjedskih odnosa sa Slovenijom i Srbijom, analizira post-Tuđmanovske predsjednike, te podsjeća na gomilu sitnijih priča koje su obojale Hrvatsku ali su u međuvremenu zaboravljene", kazala je Magdalenić Bantić.
 
U njemu najavljuju i tekstove "gostiju" o filmu, glazbi, sportu, knjigama te brojne podatke koje bi inače bile prepuštene zaboravu, kao što su nevolje hrvatskih državljana po svijetu, popis svih političarskih boleština, pomorskih nesreća...
 
"Odmah nam je bilo jasno da 'hrvatskih 20-ak' ne možemo zaokružiti bez ptičjeg pogleda i na neke druge sfere društva, ne samo politiku. I zato smo zamolile prijatelje novinare i kritičare, čiji smo rad poznavale i cijenile, da nam napišu jedan tekst iz ptičje perspektive", pojasnila je Magdalenić Bantić.
 
Rezultat bi mogao mnogima biti "i zanimljiv i koristan", smatraju autorice. "Knjiga će sasvim sigurno imati i svoje pobornike i one koji će se na nju ljutiti - i to je u redu", kažu. Ono čemu se nadaju je da će ona ljude potaknuti na razgovor, "umjesto u jednu te istu svađu u kojoj se Hrvatska vrti svih svojih prvih 20-ak", poručile su.
 
Knjiga će hrvatskoj javnosti biti predstavljena u petak, 13. studenoga, tulumom u zagrebačkoj Tvornici kulture "za sve one koji misle svojom glavom", na kojemu će nazočne zabavljati bend Ljetno kino. Ulaz na događanje je besplatan! (Hina)

(R.P.B., 10.11.2015)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu