Izložba Ivana Pahernika pod nazivom 'Nismo zaslužili ovaj lijepi planet' otvara se u Galeriji ULUPUH u Zagrebu u četvrtak, 11. siječnja u 19 sati. Izložba obuhvaća grafičko-pjesničke listove prevedene na 6 jezika - ukupno 30-ak radova, kojima autor obilježava 65 godina svoga stvaranja.
vrijeme: 11.01.2018.
mjesto: Zagreb, Galerija ULUPUH
„Nismo zaslužili ovaj lijepi planet naziv je izložbe Ivana Pahernika koji se time vrlo izravno i ogorčeno obraća javnosti. Smeće koje gomilamo hiper produkcijom i obijesnom potrošnjom, pri čemu je ambalaža oblikovana da šarmira kupce (sa po pet suvišnih slojeva papira, vrećica, slikovitih i inih omota) bez da joj se sustavom samouništenja ili poticajne reciklaže obuzda gomilanje na zemlji koja više nije u stanju apsorbirati goleme količine smeća koje svakodnevno rastu. Humor je dakle taj kojim Ivan Pahernik preusmjerava beznađe i plač nad činjenicom da se na globalnoj razini ništa ili premalo poduzima za spas ljepote ove lijepe planete Zemlje. Ironija i sarkazam pojačavaju poruke suprotstavljajući se hinjenoj ozbiljnosti nedovoljno ili lažno angažiranih društvenih „upravitelja“ svijetom. (...)„U rano proljeće prvo su se rascvjetali pupoljci Coca-Cole“, kaže Pahernik u svojim ironičnim haiku. To je ono doba prije nego li priroda prolista a snjegovi se otope, kada od posvuda iz grmlja iskrsne smeće, sitno i ono krupno, poput automobilskih olupina i bijele tehnike (...)Kratkim crticama (haiku forme) Pahernik osvještava nekadašnju skromnost i ekološki prihvatljivu sliku o svom djetinjstvu, kada su trešnje na Trešnjevci cvjetale, djeca su se pikulala i igrala gumi-gumi, kada je ribar na savskim rukavcima lovio ribe a ne stare gume i kada su se ambalažne kartonske i limene kutije čuvale za kućanstvo, za skladištiti brašno, šećer, iglu i konce. (...)Da zažmirimo pred ekološkom katastrofom civilizacija nuđa zauzvrat surogate, pokazuje Pahernik: umjetno sunce i osvježivače za zatvorene prostore s umjetnim mirisima borova i šuma. I sama grafičko-pjesnička mapa Ivana Pahernika je satiričan izdavački poduhvat. Na vrhunski dotjeranim i grafički standardiziranim oblicima (fini papir, dvije boje, suhi žig i slično) kao što ima svaka ozbiljna umjetnička grafičko-pjesnička mapa, posvuda je prisutan Pahernikov moćni kinički žalac (sarkastični). Dovoljno je pročitati ovaj Pahernikov haiku pa da se nelagodno osjeća svatko tko ima imalo osjećaja za probleme za čije rješenje Pahernik apelira na ovoj izložbi:
„U Boriku izgorjelo sve
osim
limenki piva.“
(Branka Hlevnjak, iz predgovora)
O autoru
Ivan Pahernik primijenjeni grafičar, karikaturist, prozaik i pjesnik rođen je u Zagrebu na Trešnjevci 6. srpnja 1938. Sedmoljetku i srednju grafičku školu, u zadnjoj generaciji litografa, završio je u Zagrebu. Radio je za tiskarski zavod Ognjen Prica, Orbis i Interpublic, zavod za ekonomsku propagandu publicitet i organizaciju. Bio je član redakcije Paradoksa, Kerempuha, Čvorka, Paradoksa II i Žalca. Prema autobiografskim pričama iz knjige Još Hrvatska ni propala 2000. Neven Hitrec snimio je film Snivaj, zlato moje koji je bio nagrađen s pet Zlatnih arena i najvišom ocjenom publike - Zlatnim vratima Pule. Nacrtao je brojne karikaturalne cikluse, objavio knjige: Zbrka bez riječi, 1964.; Cirkus (slikovnica za slonove), 1975.; Sabrana godišnja doba (Haiku pjesništvo), 1995.; Još Hrvatska ni propala (autobiografske priče), 2000.; Još Hrvatska ni propala (nastavak), Zagreb, 2002.; Još, još, još Hrvatska ni propala (humorni roman u tri dijela), Zagreb, 2005.; Spomenar 1942.-2012., Zagreb, 2012. Izlagao je na brojnim skupnim izložbama u svijetu i kod nas i samostalno na 15-ak izložbi u Zagrebu, Koprivnici, Samoboru, Rijeci, Ludbregu i Varaždinu. Radovi mu se nalaze u galerijama Zagreba, Varšave, Skopja, Gabrova i Kyota. Bio je članom Hrvatskog društva karikaturista. Član je ULUPUH-a i Društva hrvatskih književnika.
Izložba će se moći pogledati do 25. siječnja, radnim danom od 10 do 17 sati, subotom od 10 do 13 sati. Nedjeljom i praznicima galerija je zatvorena. Ulaz na izložbu je slobodan.
Izložba je ostvarena uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH.
www.ulupuh.hr
