Predstavljanje restaurirane slike 'Susret pape Lava I. Velikog s Atilom'

Na predstavljanju će govoriti predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Vladimir Marković, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše, pomoćnica ravnateljice Hrvatskog restauratorskog zavoda za pokretnu baštinu dr. sc. Višnja Bralić i voditelj Odjela za štafelajno slikarstvo Hrvatskog restauratorskog zavoda Slobodan Radić. 

Parnas i Susret pape Lava I. Velikog s Atilom
Obnovljena djela nastala prema Rafaelovim vatikanskim freskama
iz Strossmayerove galerije starih majstora

O slikama i povijesnom kontekstu

U bogatom fundusu Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čuvaju se dvije kopije znamenitih Rafaelovih fresaka iz Vatikanske palače u Rimu. Riječ je o slikama Parnas iz Stanze della Segnatura i Susret pape Lava I. Velikog s Atilom iz Stanze di Eliodoro. Unutar velikoga korpusa baroknih kopija Rafaelovih djela zagrebačke slike izdvajaju se provenijencijom i iznimno velikim dimenzijama platna (445 x 795 cm), koje čak nadmašuju izvornike.

Utemeljitelju galerije, biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, slike je darovao knez Baltazar III. Odescalchi, član ugledne rimske plemićke obitelji i vlasnik srijemskoga vojvodstva. Okolnosti donacije moguće je dijelom rekonstruirati iz korespondencije između biskupa Strossmayera, iločkog kneza Odescalchija i Franje Račkog, koji je u ime Akademije primio slike poslane iz Rima. U travnju 1888. godine knez Odescalchi u svom je rimskom domu ugostio biskupa Strossmayera, iskazavši tom prigodom namjeru „skromno posvetiti hrvatskome narodu, a posebice gradu Zagrebu, dvije velike stare kopije slavnih Rafaelovih freski koje posjedujem“. Svjestan njihove impozantne veličine, knez Odescalchi iskazao je i zabrinutost u vezi s njihova smještaja u pinakoteci Akademije te je predložio da se istraži mogućnost izlaganja slika „u velikoj dvorani kakve javne građevine poput palače parlamenta, gradske vijećnice ili palače pravde“.

Rimskoga slikara Carla Marattija (1625. – 1713.) kao autora kopija prema Rafaelovim freskama, prvi put spominje Franjo Rački u katalogu stalnoga postava Akademijske Galerije Strossmayerove iz 1891. godine. Atribuciju su zacijelo potaknule Marattijeve veze s moćnom obitelji Odescalchi – od pape Inocenta XI. koji je slikaru povjerio brigu i zaštitu Rafaelova oslika u Stanzama do položaja dvorskog slikara papina nećaka i kolekcionara, kneza Livija Odescalchija. Ime najistaknutijeg onodobnog slikara Rima dodatno je u nacionalnim okvirima osnažilo važnost donacije. Slike su bile izložene na galeriji palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do 1956. godine, kada je odlučeno da se uklone iz stalnog postava. Oštećena platna skinuta su tada s podokvira, namotana na drveni valjak te pohranjena s namjerom da se u što skorije vrijeme „restauriraju i premjeste u drugu, veličinom primjereniju prostoriju“.

O radovima

Konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama Parnas i Susret pape Lava I. Velikog s Atilom započeli su ipak tek 2013. godine na Odjelu za štafelajno slikarstvo Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu. Prethodno je na poticaj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pregledano stanje slika u spremištu. Zapažena je nestabilnost i ugroženost slikanog sloja, koji se odvajao i otpadao s platna, te veliki nabori zgužvana i oslabljena tkanog nositelja. Tijekom 2013. i 2014. godine obavljena su detaljna istraživanja stanja materijala i oštećenja na slikama te su identificirane ranije intervencije i popravci. Usporedo se izvodila konsolidacija nestabilnih slojeva boje i osnove, kao i površinsko čišćenje. Na objema su slikama izravnani nabori platna te je oslabljeno tkanje podstavljeno novim platnom i napeto na posebno konstruirane samozatežuće aluminijske podokvire.
U 2015. godini nastavljeni su restauratorski radovi na slici Susret pape Lava I. Velikog s Atilom. Na oslikanoj površini od gotovo 36 m2 uklonjeni su požutjeli lakovi i stari, potamnjeli retuši koji su dijelom prekrivali originalni oslik. Rekonstruirana su brojna oštećenja u sloju osnove te su završnom obradom površine pripremljena za retuš. Tijekom nešto više od tri godine na slici je kontinuirano radio tim konzervatora-restauratora, a posebno zahtjevnim i složenim pokazale su se rekonstrukcije raznovrsnih oštećenja slikanog sloja, nerijetko s velikim površinama manjkajuće forme. Kako bi se postigao uzoran mimetički retuš, ali i optimiziralo vrijeme potrebno za dugotrajne postupke na velikoj površini, organizirana je uz potporu Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike jednotjedna radionica sa svrhom upoznavanja novih materijala i tehnika retuša koju je vodio firentinski restaurator Stefano Scarpelli.
Radovi na slici Susret pape Lava I. Velikog s Atilom dovršeni su u studenom 2017. godine, a njezinom montažom u svečanu dvoranu Knjižnice HAZU ta je iznimna donacija dobila primjereno mjesto u hrvatskoj likovnoj baštini.


Foto: Carlo Maratti i radionica (pripisano), kopija prema Rafaelu, Susret Pape Lava I. Velikog s Atilom,
18. st., ulje na platnu

Višegodišnji konzervatorsko-restauratorski radovi na objema slikama u cijelosti su bili financirani sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.