nagrada

Borisu B. Hrovatu Demetrova nagrada za životno djelo


vrijeme: 13.06.2015.
mjesto: Zagreb

Hrvatski kazališni kritičar, prevoditelj i književnik Boris B. Hrovat, u subotu je primio 'Demetrovu nagradu za životno djelo' Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa (HDKKT), za svoj 35-godišnji rad.

Sanja Nikčević, članica Povjerenstva za Demetrovu nagradu, naglasila je kako je u vrijeme današnje medijske buke i sve većeg gubitka prostora ozbiljne kritike, potrebno podsjetiti da kazališna kritika može biti onakva kakvu je piše Hrovat - 'stručna, znalačka, argumentirana, estetski vrijedna, kazališno sadržajna, umjetnicima poticajna, publici korisna'.
 
Jedino takva kritika neće nestati s kulturne scene, kazala je citiravši Hrovatove riječi, 'Živi samo onaj teatar o kojem se govori i kada se gledalište napusti'.
 
Svečano uručenje nagrade održano je u Društvu književnika hrvatske.

Hrovatu, dugogodišnjem članu Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, članu upravljačkih tijela u brojnim mandatima te predsjedniku od 2001. do 2005. godine, Povjerenstvo za Demetrovu nagradu u sastavu Boris Senker, Mira Muhoberac i Sanja Nikčević dodijelilo je nagradu koja se sastoji od povelje, skulpture - rad Martina Babića, te novčanog iznosa od 10.000 kuna.
 
Primajući Demetrovu nagradu Hrovat je kazao kako ne postoji važnije profesionalno priznanje od onoga koje dodjeljuju sudionici istoga posla.

'Kazalištu su neophodno potrebni i kreativni nered i živost, ono mi je pružilo mogućnost da sudjelujem u svojevrsnoj pustolovini, čudu koje ipak ne može biti racionalizirano, razjašnjeno i koje nastaje čak ikad se svjetla pozornice ugase', naglasio je. Dodaje kako je pisao i piše o kazalištu i za kazalište, u snove mu je teatar ušao tiho, da bi zauzeo svoje mjesto u njegovu životu.
 
Hrovat je istaknuo kako rad u kazalištu ponajprije zahtjeva 'osjećati ljubav', a to znači ostaviti iza sebe svaku aroganciju i želju za moći, osjećati dobrobit postojanja takvog fenomena kao što je kazalište.

'Individualizam kojeg imamo, moramo pročistiti kroz autentičan osjećaj, kroz ljubav. Na istom smo brodu, na istom poslu, ali nismo svi jednaki i to je ljepota kazališta kao i svijeta, u raznolikosti, mnogovrsnosti i uvažavanju razlika kao potencijalnih prednosti', kazao je Hrovat, dodavši da je on za teatar bez isključivosti.
 
Članica Povjerenstva za Demetrovu nagradu Mira Muhoberac ističe da je Hrovat kao samozatajni intelektualac, vrhunski profesionalac koji vjeruje u važnost profesionalne udruge i zaštitu profesije, pisao za važne medije ali je ostao izvan ideoloških i interesnih klanova, te sačuvao vlastitu neovisnost i objektivnost.
 
"Tihi čuvar kvalitetne i odgovorne kazališne kritike i samozatajan profesionalac, hrvatski intelektualac koji uvijek istražuje zakonitosti silnica hrvatskoga glumišta. U kritici je polazio od širega kulturološkoga okvira, krećući se prema specifičnostima dramskoga i kazališna rukopisa do pronalaženja suigre teksta i predstave" dodaje Muhoberac.
 
Istaknula je kako su njegove kritike razumljive i jasne u svojim stavovima, a istančan stil pisanja dokaz da je kritika literarni kreativni žanr.
 
Hrvatski kazališni kritičar, prevoditelj i književnik Boris B. Hrovat (Zagreb, 1956. godine) 35 godina prati kazalište o njemu piše i prosuđuje ga kao kazališni kritičar.
 
U svom kontinuiranu djelovanju od 1979., desetljeće je bio stalni i glavni kazališni kritičar u dva najutjecajnija dnevnika tog vremena, Večernjega lista od 1981. do 1990. i Vjesnika od 1990. do 1992. paralelno pišući o kazalištu i za tjednik Studio.
 
Piše i za radio te u kulturnim tjednicima, Hrvatskom slovu, odnosno Vijencu u kojem od 2008. surađuje kao stalni suradnik, kritičar/komentator za kazalište.
 
Kritike i prikaze objavljuje u Češkoj i Sloveniji, a najviše Italiji gdje kao stalni dopisnik kazališne revije Sipario upoznaje europsku kazališne stručnjake i publiku s hrvatskim glumištem.
 
Urednik je na Trećem programu Hrvatskog radija gdje uređuje književne emisije Hrvatska proza i Antologija pripovijetke. Stalni je suradnik Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Uredio je nekoliko antologijskih izbora, Nova talijanska pripovijetka i Nova talijanska drama.
 
Zahvaljujući njegovom poznavanju svjetske a naročito talijanske drame, hrvatska javnost dobiva niz vrhunskih prijevoda. Njegovi prijevodi uprizoreni su u hrvatskim kazalištima, programima HRT-a, a mnogi su objavljeni i u periodici i uvršteni u antologije, primjerice Suvremena talijanska drama.
 
Autor je romana Putovanje, Lorenzaccio, romana za djecu Askalon, zbirke pripovjedaka Doživljaji Prosvijetljenog. Autor je i dramskih tekstova, a dobio je i nekoliko priznanja za književni rad.
(Hina)
 

(M.K., 15.06.2015)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu