Od 5. do 8. listopada 2017. godine Zagreb će biti domaćin 38. Zagrebačkih književnih razgovora na temu 'Hrvatska književnost u europskom kontekstu', koji se održavaju u organizaciji Društva hrvatskih književnika.
vrijeme: 05.10.2017.
mjesto: Zagreb
U okviru središnje teme „Hrvatska književnost u europskom kontekstu“ razmotrit će se neki od sljedećih aspekata: dijakronijski i kontekstualni aspekti formiranja i procvata hrvatske književnosti od srednjega vijeka naovamo; hrvatski jezik i hrvatske knjige na europskim školama, učilištima, u bibliotekama i nakladama nekoć i danas; prepoznavanje istaknutih autora i kritička recepcija djelā te tematskih i oblikovno-stilskih posebnosti hrvatske umjetničke književnosti tijekom 20. i na početku 21. stoljeća.
Sudionici ovogodišnjih razgovora dolaze iz Njemačke, Francuske, Norveške, Španjolske, Poljske, Mađarske, Rusije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske:
1) Nella Arambašin (Francuska)
Žanr i žene
2) Almir Bašović (BiH)
Drame Janka Polića Kamova
3) Maciej Czerwiński (Poljska)
Mediteran – prostor susreta, sučeljavanja i stapanja. Bogdan Radica, Ivan Meštrović, Nedjeljko Fabrio
4) Magdalena Dyras (Poljska)
Novopovijesni hrvatski roman u europskom kontekstu
5) Elisabeth von Erdmann (Njemačka)
Hodanje u hrvatskom i engleskom Nature Writing-u: Andriana Škunca, Edo Popović, Robert Macfarlane
6) Tihomir Glowatzky (Njemačka)
Hrvatska književnost na njemačkom tržištu knjiga
7) Francisco Javier Juez Gálvez (Španjolska)
Španjolska veza dvadeset godina poslije
8) Csaba G. Kiss (Mađarska)
Kontekst recepcije hrvatske književnosti u Mađarskoj
9) Zrinka Kovačević (Hrvatska)
Hrvatsko-slovačke dramske i kazališne veze
10) Goran Krnić (Njemačka)
Hrvatska književnost u Njemačkoj danas – prisutnost, recepcija, proučavanje
11) Mladen Machiedo (Hrvatska)
Hrvatski pjesnici u Italiji (osobno svjedočanstvo u znaku minusa i plusa)
12) Leszek Małczak (Poljska)
(Ne)prisutnost hrvatske književnosti u Poljskoj
13) Svein Mønnesland (Norveška)
Ivana Brlić-Mažuranić i Hans Christian Andersen
14) Sead Ivan Muhamedagić (Hrvatska)
Književno prevođenje – kategorički imperativ smještanja hrvatske književnosti u europski kontekst
15) Helena Peričić (Hrvatska)
Neke zamjedbe o recepciji hrvatske književnosti na inozemnim sveučilištima
16) Dubravka Sesar (Hrvatska)
O hrvatskoj književnosti u slavenskom i slavističkom kontekstu
17) Lucija Šarčević (Njemačka)
Hrvatski jezik i hrvatske knjige na visokim učilištima, u hrvatskoj nastavi i knjižnicama u SR Njemačkoj
18) Iva Šarić (Francuska)
Uloga Marka Bruerevića u hrvatskoj i francuskoj književnosti
19) Galina Tiapko (Rusija)
Značaj hrvatske književnosti u oblikovanju sekundarne jezične ličnosti
20) Ivan Trojan (Hrvatska)
Suvremena europska drama na hrvatskim pozornicama (2000. – 2017.)
Voditeljica 38. ZKR je Ana Janković Čikos.
