svakodnevica

Dvorac Lužnica u kontekstu održivoga korištenja kulturne baštine



Očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine u svrhu ljudskoga razvoja i kvalitete života predstavljeni su kao jedan od značajnih ciljeva Okvirne konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Faro, 2005. godine). Među paradigmatskim modelima uspješne promocije istaknutih vrijednosti u okviru nacionalne nepokretne kulturne baštine ističe se dvorac Lužnica u Zagrebačkoj županiji.

Dvorac Lužnica, smješten na zapadnom rubu grada Zaprešića, na blagoj uzvisini u središtu prostranoga imanja, sagradila je plemićka obitelj Rauch u posljednjoj četvrtini 18. stoljeća. Barokni jednokatni trokrilni dvorac tlocrtnoga U oblika sa četiri cilindrične ugaone kule okružen je perivojem s jezerom te livadama i oranicama. Povijesni graditeljsko-krajobrazni sklop, što ga još čine ostaci nekadašnjih gospodarskih zgrada na sjevernom dijelu imanja, vrednovan je kao kulturno dobro nacionalnoga značenja.

Nakon smrti posljednjega Raucha, dvorac i nekadašnji plemićki posjed postali su 1925. godine  vlasništvom Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu, te su dobili novu namjenu doma za starije i nemoćne sestre, odnosno, zahvaljujući prostranom poljoprivrednom zemljištu, „hranitelja“ siromašnih bolesnika u Bolnici „Sestre milosrdnice“ i matičnoga samostana u Zagrebu. Osim primarne karitativne djelatnosti, sestre su u dvorcu organizirale odgojne i obrazovne aktivnosti (dječji vrtić, domaćinska škola te satovi sviranja i pjevanja).

Foto: Tomislav Petrinec


Duhovno-obrazovni centar kao generator održivoga razvoja dvorca

Na tragu humanih i društveno osviještenih načela utkanih i u postulate njihove pobožnosti, a u suglasju sa potrebama suvremenoga života, sestre milosrdnice su početkom 21. stoljeća, prema inicijativi i iskustvima njemačke karitativne katoličke organizacije Renovabis te uz stručnu konzervatorsku podršku Ministarstva kulture, započele projekt obnove dvorca u kontekstu održivoga korištenja kulturne baštine kao optimalnoga modela zaštite i očuvanja u kojemu se zaštita i korištenje promišljaju kao integralne dimenzije holističkoga pristupa očuvanju baštine.

Sukladno svojoj primarnoj djelatnosti, ali nadasve poštujući naslijeđenu baštinu o kojoj skrbe, vlasnice dvorca su 2003. godine započele projekt implementiranja različitih aktivnosti koje će dvorcu priskrbiti novu namjenu i sadržaje, ali i omogućiti njegovu obnovu te daljnje održavanje. Kao budući generator održivoga razvoja dvorca 2007. godine sagrađena je nova zgrada namijenjena stanovanju sestara (samostan) te boravku gostiju i sudionika brojnih programa Centra. Jednokatna zgrada tlocrtne L forme (glavni arhitektonski projekt Projekt biro 2A d.o.o., Karlovac), sagrađena sjeverozapadno od dvorca kao tlocrtna reminiscencija na povijesne gospodarske zgrade, ostvaruje prostornu i vizualnu komunikaciju sa sjevernim dvorišnim pročeljem dvorca te potpunu inkorporiranost u perivoj.

Iako je sredstva za izgradnju Centra osigurala organizacija Renovabis, zahtijevna financijska konstrukcija za istovremenu obnovu dvorca i perivoja podržana je sredstvima Ministarstva kulture (ukupna sredstva od 2002. do 2007. godine 1. 375. 000 kuna) i vlastitim sredstvima Družbe sestara milosrdnica. U razdoblju od 2002. do 2007. godine izvršeni su najnužniji zahvati u obnovi dvorca; sanacija krovišta, izvedba drenaže, zamjena vodovodnih i kanalizacijskih instalacija, elektroinstalacija te postava instalacija centralnoga grijanja, a izvršeni su i restauratorski radovi na stropovima interijera kata te obnova rizalita sjevernoga pročelja. Sa ciljem ishođenja optimalnih uvjeta za učinkovito održavanje dvorca, njegove su ga vlasnice, sredstvima dodijeljenima iz Fonda za energetsku učinkovitost, opskrbile sustavom grijanja geotermalnim dizalicama te solarnim kolektorima na zgradi Centra. Mehanizam financiranja ostvaren udruživanjem navedenih proračunskih sredstava, kao i sredstava Ministarstva turizma i Zagrebačke županije, te vlastitih sredstava od prihoda ostvarenih na tržištu pokazao se uspješnim modelom u provedbi održivoga korištenja dvorca Lužnica.

Foto: Projekt biro 2A, Karlovac


Poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini: kulturna industrija, kulturni turizam i kulturni menadžment

Platformu za poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini u slučaju dvorca Lužnica svakako predstavlja Duhovno-obrazovni centar i njegovi inovativni programi (seminari duhovne obnove, tečajevi ikonopisanja i kaligrafije, tematska predavanja i radionice, koncerti, obrtne djelatnosti) što se održavaju u reprezentativnim sobama baroknoga dvorca. Obnovljene prostorije podruma namijenjene su konferencijskim i rekreativnim aktivnostima, dok je u prizemlju istočnoga krila otvoren hostel za djecu i mlade. Osam hektara prostran perivoj s jezerom i uređenim šetnicama otvoren je za posjetitelje, te je središnje mjesto održavanja ljetnoga kampa za djecu. 

Putem promotivnih aktivnosti (mediji i nove tehnologije) vlasnice dvorca široj zajednici i društvu u cjelini omogućuju jasnu percepciju i veću dostupnost kulturne baštine što se, barem kao model interaktivnog odnosa s baštinom, pokazuje osobito značajnim u obrazovanju najmlađe populacije posjetitelja. Vlasnice dvorca promoviraju čuvanje i održivo korištenje baštine i kroz brojne turističke aktivnosti, priskrbljujući i na taj način povećanje prihoda i ostalih koristi od održivoga korištenja kulturne baštine.

Rezimirajući sve ove aktivnosti Centra u kontekstu održivoga korištenja dvorca Lužnica, razvidan je komplementaran odnos temeljnih programskih aktivnosti njegovih vlasnica, sestara milosrdnica, sa strateškim ciljevima zaštite, očuvanja i održivoga gospodarskoga korištenja kulturne baštine. Naime, programske društvene, kulturne, ekološke i duhovne djelatnosti Centra platforma su za poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini, zastupljeno u područjima kulturne industrije (izložbe, koncerti, izdavačka djelatnost, obrtne djelatnosti), kulturnoga turizma (djelatnost turističke agencije, usluge ugostiteljstva) i kulturnoga menadžmenta (istraživanje, organiziranje, marketing, promocija). Očekuje se, stoga, da će kontinuiranim razvojem implementiranoga modela u suglasju sa društvenim mijenama, jedinstvena arhitektonska i prostorna cjelina dvorca Lužnica i u budućnosti biti pozicionirana kao resurs održivoga razvoja i relevantan razvojni potencijal na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
 
  
Foto: Nikolina Vrekalo
 


Izvori:
Konzervatorska studija dvorca Lužnica, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, autori: Jakaša Borić, Viki; Bilušić Dumbović, Biserka, Zagreb 2007.
Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015., Ministarstvo kulture, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6 (Preuzeto 13.04.2015.)
Zakon o potvrđivanju Okvirne  konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (NN Međunarodni ugovori 5/07)
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Financijsko izvješće o zaštitnim radovima na kulturnom dobru dvorac Lužnica u Zaprešiću za razdoblje od 2002. do 2007. godine
http://www.luznica.com/ (Preuzeto 14.04.2015.)
http://www.2-a.hr/ (Preuzeto 16.04.2015.)
 

(M.K., 15.05.2015)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu