Preskočite na glavni sadržaj

Marko Tadić: Crtež na margini / konstrukcije i frakcije

Ciklus izložbi pod nazivom 'U gostima kod Hegedušića' u 2017. godini završava izložbom Marka Tadića pod nazivom 'Crtež na margini: konstrukcije i frakcije'. Otvorenje izložbe će se održati u petak, 25. kolovoza 2017. u 20 sati, u prostoru galerije Krsto Hegedušić u Petrinji. 
vrijeme: 25.08.2017.
mjesto: Petrinja, galerija Krsto Hegedušić

Koncepcija, uloge kao i polazišni pristupi kontekstualizaciji suvremenog crteža u odnosu na pozicije koje je crtež imao u Hegedušićevo vrijeme znatno su izmijenjeni. Upravo na ovoj, možda uvjetovanoj i veoma logičnoj, ali ne i striktno shvaćenoj konstataciji, počiva ova izložba i izbor trećeg umjetnika ''U gostima kod Hegedušića'', Marka Tadića. Ne toliko u sličnostima i istoznačnostima koje kontinuiraju u povijesti umjetnosti, što je bio put za izbor prva dva umjetnika, koliko u odmacima, razlikama i frakcijama treba gledati radove ili prije svega cjelinu ove izložbene koncepcije pod nazivom Crtež na margini: konstrukcije i frakcije.
Marko Tadić je do sada unutar suvremene umjetničke scene prepoznat i valoriziran u parametrima onog segmenta umjetničke prakse koja iznova promišlja modernizam i njegovo nasljeđe u gotovo svim segmentima života, osobito kroz njegove vizualne produkte, sadržaje i derivate: umjetnost i arhitekturu. Misaona i idejna konstrukcija Tadićevih umjetničkih postupaka je evidentna u promišljanju definicije, u praksi i teoriji, pojmova poput sadržaja, percepcije, sagledavanja, prostora, perspektive, sjećanja i zaborava, i to kroz medij kolaža, animiranih filmova, crteža i instalacija. No, ono što je prisutno u svakom Tadićevom radu, bilo kao krajnji rezultat, kao predznak ili skica, kao naznaka ili sugestija, kao sredstvo ili dokument je upravo crtež.

Marko Tadić rođen je 1979. u Sisku. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenzi. Umjetnička praksa Marka Tadića uključuje kolaže, animirane filmove, crteže i instalacije. Tadić je u svojem radu dugoročno fasciniran naslijeđem modernizma, koje koristi kao fragmente vizualne naracije kroz elemente umjetnosti, arhitekture, povijesti umjetnosti, a radovima gradi neobičnu atmosferu zaborava.