Izložba 'Spekulativnost - postdizajnerska praksa ili nova utopija', izvorno nastala u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Ministarstva kulture za predstavljanje na prošlogodišnjem Milanskom trijenalu, otvara se 2. lipnja, u prostoru kreativnog centra Poligon u Ljubljani, u sklopu 25. bijenala dizajna BIO.
vrijeme: 02.06.2017.
mjesto: Slovenija; Ljubljana
U kustoskoj koncepciji Ivice Mitrovića i Olega Šurana predstavit će se deset radova i projekata devetero autora, odnosno autorskih tandema koji djeluju u području dizajna, suvremene umjetnosti, kao i na sjecištima disciplina.
Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi, poput kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn, futuristička imaginacija, umjetnički dizajn, tranzicijski dizajn.
"Riječ je o diskurzivnoj djelatnosti utemeljenoj na kritičkom razmišljanju i dijalogu koja propituje dizajnersku praksu i njegovu modernističku definiciju, no proširuje kritičku praksu korak dalje, prema imaginaciji i vizijama mogućih scenarija", ističe se u najavi izložbe.
"Recentni primjeri spekulativne dizajnerske prakse u hrvatskom su kontekstu rijetki, nije vidljiva ni neka snažna povijesna referenca i kontinuitet ovakve prakse u lokalnom kontekstu, pa je cilj projekta bio na jednom mjestu prikazati i kontekstualizirati relevantne suvremene spekulativne radove hrvatskog konteksta koji, iako često sami sebe tako ne nazivaju, spadaju u područje spekulativnog dizajna", dodaje se.
"Novi dizajneri" djeluju na rubovima tradicionalno shvaćenih disciplina, brišući njihove granice i povezujući se s različitim područjima znanosti, prije svega računalne znanosti i inženjerstva, sociologije, psihologije, arhitekture, a u posljednje vrijeme sve više i s biotehnologije, sve u cilju kritičke refleksije razvoja i uloge tehnologije u društvu.
Na
izložbi će se predstaviti Lina Kovačević, projektom "Set za romantičnu on-line večeru" (2011.), Robert Čanak radom "Hibridni zaljev – Iskapanje budućih identiteta" (2014.), Anselmo Tumpić radom "Tateye" (2010.), Nikola Bojić radom "Praznina u ulici Felton" (2014.), Nikola Bojić i Damir Prizmić radom "USB killer" (2016.) te Ivica Mitrović i Oleg Šuran, radovima "Eutropia" (2014.) i "Južnjačka utjeha" (2016.).
Tu su i projekti "Man-Machine Affairs" (2011.) Nine Bačun i Andersa Mellbrata i "Zatvorena zbilja: Embrio" (1999. – 2000.) Andreje Kulunčić u koautorstvu s Gabrijelom Sabol, Matijom Pužarom, Trudy Lane i Ivom Martinovićem te rad "Parfem" (2006.) Silvija Vujičića.
Kako se napominje u najavi, zajedničko tim radovima je da ne postoji neki specifični ili distinktivni pristup spekulativnoj praksi, već je, zapravo, on refleksija globalnog utjecaja, pristupa i metodologija.
Taj je projekt nastavak istraživanja započetog izložbom Dizajn fikcija: Eutropija – Uvod u spekulativnu dizajnersku praksu, održanom u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u svibnju 2015. godine. (Hina)
