'Galaktički koncerti' u sklopu 'Komornih koncerta u Zajcu'

Riječ je o „Galaktičkim koncertima“ Zorana Novačića u izvedbi solista Diane Grubišić Ćiković na harfi, Branka Mihanovića na oboi te fagotista Žarka Perišića uz gudački sastav orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca i koncernog majstora Romea Druckera. Izvedbom će ravnati atutor Zoran Novačić.

Njegovu trilogiju „Galaktički koncerti“ čine Koncert za harfu i gudače „Lira“, Koncert za obou, gudače  i kristalne zdjele „Plejade“ i Koncert za fagot, gudače i harfu „Orion“. Sva su tri koncerta inspirirani zvijezdama i beskrajnim svemirskim prostranstvima u kojima možda nismo sami.

Tako je za „Liru“ inspiracija stigla sa sjajne zvijezde Vega koja oko sebe okuplja zviježđe u obliku harfe, Koncert „Plejade“ zamišljeno je putovanjeod Zemlje do 400 svjetlosnih godina udaljenog zviježđa Plejada. U ovom djelu koriste se kristalne zdjele, po prvi put u klasičnoj glazbi, a njihov zvuk označava početak putovanja.Inspiracija za „Orion“ su, kroz tri istoimena stavka, Betelgez, Orionova maglica te tri zvijezde Orionova pojasa.

Praizvedba „Galaktičkih koncerata“ održana je u Glazbenom zavodu u Zagrebu u studenom 2015, s istim solistima, također je dirigirao autor, a djelo je snimljeno za potrebe programa Hrvatskog radija.

"Pišući solističke dionice, Zoran Novačić, ujedno i dirigent koncerta, pomišljao je na glazbenike provjerenih koncertantnih i pedagoških postignuća - profesore Muzičke akademije u Zagrebu: harfisticu Dianu Grubišić-Ćiković, oboista Branka Mihanovića i fagotista Žarka Perišića. Muzikalnost troje solista osvijetlila je koncert sjajnom zvjezdanom svjetlošću“, napisala je tom prigodom za „Cantus“ dr. Snježana Miklaušić Ćeran.

Zoran Novačić ( rođen u Krapini 1964.), dirigent je i skladatelj, koji je diplomirao dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Pavla Dešpalja kod kojeg pohađa i jednogodišnju specijalizaciju. Potom se kao stipendist Fonda Lovro i Lilly Matačić usavršava u Münchenu i Beču kod Berislava Klobučara. Djelovao je kao korepetitor i pomoćni dirigent u Operi HNK u Zagrebu te kao asistent i zborovođa Zbora HRT. Kao dirigent surađivao je s domaćim i inozemnim orkestrima, a redovito nastupa kao pratitelj vokalnih solista na glasoviru i orguljama. Dobitnik je Diplome Milka Trnina. Docent je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Skladanjem se počinje baviti sredinom devedesetih , a opus mu bilježi niz skladbi. Od komornih skladbi napisao je, između ostalog, Divertimento za gudački kvartet (1999.), Zrinjski-varijacije za flautu, obou i glasovir (2004.), Rosni cvetek za puhački kvintet (2004.) te Svetomartinjski trio za glasovir, violinu i violončelo (2004.). Komična opera Tajna krapinskega kluča (2000.) je  nakon praizvedbe  doživjela  niz uspješnih izvedbi u Zagrebačkom kazalištu "Komedija". Od vokalno instrumentalnih skladbi ističu se Kajkavska misa za sole, zbor i orkestar (2001.) i glazbeno-scensko prikazanje Kajkavski rekvijem za sole, zbor i orkestar (2002.). Potpisuje veći broj ciklusa sakralnih pjesama te solo pjesama na stihove I. Oreba: Jutro u Vela Luci (2003.) , na stihove Dobriše Cesarića: Voćka poslije kiše (2004.), Tišina, (2005.) i Vjetru (2005.) te na stihove A.B. Šimića „Svjetlost zvijezda“ (2011.). Oratorij  Stabat mater (2006.) za dva sola i gudače praizveden je na Pasionskoj baštini 2009. i nagrađen od Skupštine Grada Zagreba.  Prvi stavak Veliki prasak, Uskrsa stvorenja-„Simfonije svemira“ (2009.)  za veliki  orkestar preradio je za dva glasovira, a Koncert za violinu i orkestar "Voda" (2010.) imati će praizvedbu u 2017. Za Pasionsku baštinu 2011. napisao je višestruko izvođeni Via crucis za gudači orkestar i tri solista. 2012. godine nastaju Tri crkvene skladbe za mješoviti zbor i gudače, a godinu poslije Simfonija sv. Franjo Asiški  i  Cantico di frate sole  za veliki orkestar , zbor i soliste. Godine 2014. dovršava  Leptire za obou, klarinet i fagot , a 2016. piše „Životinje“ – album malih klavirskih skladbi i „Magnificat“ za dva glasa, zbor i orkestar.
 
Opširnije