Preskočite na glavni sadržaj

Godišnji simpozij HFD-a - 'Čovjek u prostoru'

Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva, pod naslovom "Čovjek u prostoru", održat će se od 15. do 17. prosinca 2016. u Zagrebu, u prostoru "Školske knjige" u Masarykovoj ulici.  
vrijeme: 15.12.2016.
mjesto: Zagreb, Školska knjiga, Masarykova 28/ 3. kat
url: http://www.hrfd.hr

Na ovom interdisciplinarnom simpoziju izlaganja će održati šezdesetak znanstvenika iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine, a teme izlaganja kreću se u rasponu od filozofije, sociologije, teologije, etnologije, pedagogije, politologije i ekonomije, preko fizike, biologije, ekologije i psihijatrije, do arhitekture, urbanizma, mediologije, teatrologije i teorije umjetnosti.

Čovjek u prostoru
- obrazloženje teme

Prostor je jedan od temeljnih pojmova filozofije još od vremena antike,a posebnu važnost dobiva u analitičkoj filozofiji, odnosno u filozofiji znanosti. Za Kanta prostor (kao i vrijeme) spada u quanta continua i preduvjet je iskustva. Pojam prostora stubokom se mijenja s općom teorijom relativnosti i postaje neodvojiv od pojma vremena (spacetime).
Utvrđivanje ontološkog statusa prostora dovodi do uvjerenja o njegovoj samostalnoj opstojnosti (realizam) ili do njemu suprotstavljenog stava da je prostor rezultat moći spoznavanja (idealizam). U suvremenoj filozofiji uma prostornost se reinterpretira u kontekstu, s jedne strane, kognitivističkih pristupa i, s druge strane, u sklopu afirmiranja tjelesnosti (embodiment), djelatnog pristupa (enactment), kao aspekt eksternalizma i »proširenog uma« (extended mind).
Kako tema skupa u prvi plan stavlja suodnos čovjeka i prostora,interes se pomiče s euklidovskog (kvantitativnog) određenja k razumijevanju prostora kao fenomenalne (kvalitativne) kategorije (Heidegger,Merleau-Ponty) i kao poligona ljudskog djelovanja i stvaralaštva.
Pored klasičnih filozofskih pitanja i diskursa, tema skupa poticajna je za propitivanje raznih aspekata koji se danas čine aktualnima, kao što su primjerice: čovjek i okoliš; ljudska prisutnost u prostoru; tjelesnost i prostornost; propriocepcija; doživljaj prostora (fenomenološki pristup); prostor i prisutnost (presence); percepcija prostora (vizualna, taktilna, kinetička, itd.); neograničeni prostor (fizika) vs. ograničeni prostor (teologija); prostor i vrijeme; prostor i habitus; prostor i pamćenje; prostor i osjećaji; »poetika prostora«; prostor kao medij susreta; prostor kao poligon djelovanja – mogućnosti i ograničenja; arhitektura i oblikovanje prostora; urbano planiranje i život zajednice; urbani prostor vs. Prirodni okoliš; zatvoreni vs. otvoreni prostor; peri-personalni i ekstra-personalni prostor (neuroznanstveni pristup); likovno predočavanje prostora; okruženje robota; virtualni prostori.
Tematski obzor skupa omogućuje otvoreni interdisciplinarni pristup koji uključuje kako određene grane filozofije tako i druge discipline i područja istraživanja: filozofiju znanosti (fizike), filozofiju percepcije, fenomenologiju, kognitivnu znanost, neuroznanost, teoriju umjetnosti, estetiku, sociologiju, psihologiju, antropologiju, arhitekturu, robotiku i dr.

Prof. dr. sc. Zdravko Radman,
predsjednik Hrvatskog filozofskog društva

•  program simpozija

•  simpozijska publikacija