'Living CIAM X, Dubrovnik 1956. - 2016'

Deseti kongres CIAM-a, održan u Dubrovniku u kolovozu 1956. godine, jedan je od presudnih događaja u povijesti moderne arhitekture i urbanizma.

Bio je to posljednji službeni sastanak Congrès Internationaux d’Architecture Moderne, utjecajne svjetske strukovne organizacije čiji su zaključci, povelje i smjernice desetljećima utjecale na teorije i modele urbanizacije i izgradnje gradova diljem svijeta. Od početka zamišljen kao kraj određene epohe i početak jedne nove etape, koja se tek trebala zacrtati i definirati, taj je sastanak CIAM-a bio od posebnog povijesnog značenja. Premda po mnogočemu sudbinski, za razliku od drugih kongresa koji su dosad već temeljito obrađeni i dokumentirani, dubrovački kongres još uvijek nije u potpunosti istražen i predstavljen. Cilj znanstvenog projekta Living CIAM X stoga je kritički osvijetliti ovaj važan događaj, i to preispitujući ne samo što je bilo raspravljano pred 60 godina, nego i kako je tu diskusiju strukturirala i vodila organizacija iznimno svjesna vlastite povijesti i specifičnih metoda i načina rada.

Rad na projektu Living CIAM X počinje simpozijem 26. – 29. listopada 2016., sa skupinom međunarodnih znanstvenika s respektabilnim opusom upravo u tom tematskom području koja će se okupiti na mjestu održavanja izvornog kongresa, u dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji. Simpozij će pratiti i tematska izložba s povijesnom dokumentacijom i materijalom iz relevantnih arhiva u Rotterdamu, Zürichu i Bostonu. Istraživanje će potom rezultirati dokumentarnim filmom i monografskom publikacijom o desetom kongresu CIAM-a.

U svom kapitalnom djelu o povijesti CIAM-a, Eric Mumford okarakterizirao je deseti kongres CIAM-a kao “kraj CIAM-a za nacionalne skupine i za većinu njegovih članova”. Premda inicijalno planiran prema istom modelu kao i prethodni kongresi, ustrojeni oko središnje teme, struktura ovog kongresa u konačnici se dosta razlikovala od prijašnjih sastanaka. CIAM X bio je istodobno i više retrospektivan, u namjeri da kritički sagleda gotovo tri desetljeća djelovanja CIAM-a kroz historizaciju prethodnih kongresa, kao i više projekcijski, u želji da raspravi niz izazova povezanih s njegovom budućnošću, kao i problema povezanih sa središnjom apostrofiranom temom – onom Habitata. Ta se središnja tema naposljetku diskutirala kroz niz odvojenih podtema, od kojih će mnoge usmjeriti i oblikovati buduće diskurse i djelovanja u struci, u rasponu od obnovljenog interesa za regionalno i vernakularno pa sve do ispitivanja potencijala i problema novih tehnika i modaliteta mobilnosti i prometa.
Te brojne raznovrsne i odreda relevantne rasprave kasnije su često bile zasjenjene navodno prevladavajućim mitskim sukobom između starijih članova, osnivača CIAM-a i mlađe generacije arhitekata – konfliktom koji je zapravo započeo dosta prije dubrovačkog kongresa i koji će trajati i dugo nakon njega, no koji je u medijima i arhitektonskoj publicistici često bio istican kao glavno obilježje upravo desetog kongresa. Istina je da su se 1956., na dubrovačkom kongresu već ispoljile dvojbe i razmimoilaženja u stavovima oko toga je li posrijedi “kriza” CIAM-a ili pak njegova specifična i nužna “evolucija”. Upravo će složeni karakter i slojevitosti ove tranzicije i transformacije unutar utjecajne svjetske organizacije biti jedna od tema diskusije ovog simpozija.

Drugi aspekt desetog kongresa CIAM-a koji također još nije do kraja sagledan jest i značenje izbora mjesta odvijanja ovog velikog međunarodnog sastanka – Dubrovnik, stari povijesni grad i rastući turistički centar u tadašnjoj Jugoslaviji, zemlji koja je eksperimentirala s inovativnom i specifičnom varijantom socijalizma, takozvanim “radničkim samoupravljanjem”.  U tom je pogledu znakovito i to da je CIAM već ranije planirao održati jedan od svojih kongresa u Moskvi, no u konačnici je svih devet dotadašnjih kongresa bilo održano u Zapadnoj Europi. Deseti kongres trebao se, po inicijalnoj zamisli, održati u Alžiru, no zbog tamošnjih političkih nemira to se nije moglo ostvariti. Potom su razmatrane brojne druge potencijalne lokacije, između ostalog i Salazarov Portugal.

U konačnici je izbor pao na Dubrovnik, i to ponajprije zahvaljujući nizu sastanaka i dogovora između Alfreda Rotha i Drage Iblera. Iz korespondencije je vidljivo da je izbor Dubrovnika bio potkrijepljen različitim razlozima, od potencijalnog utjecaja na Sovjetski blok pa sve do neskrivene nostalgije za mediteranskim ozračjem znamenitog četvrtog kongresa CIAM-a. No kako god bilo, umjesto inzistiranja na nalaženju jednog isključivog razloga odabira Dubrovnika kao mjesta održavanja kongresa, ili pak jednostranog objašnjenja utjecaja i implikacija toga izbora, ova će važna tema biti sagledana kroz višestruke leće brojnih sudionika simpozija, koji će izložiti čitavu paletu tadašnjih političkih pozadina i konteksta, u tom jedinstvenom trenutku u povijesti Hladnog rata, između “tajnog govora” Nikite Hruščova u veljači i sovjetske invazije na Mađarsku u listopadu iste godine.

Uz pitanje tema raspravljanih na kongresu, kao i pitanje geopolitičkog značenja mjesta odvijanja sastanka, simpozij Living CIAM X posvetit će se i pitanju specifičnih metoda rada desetog kongresa CIAM-a. Naime, kao dugogodišnja velika međunarodna organizacija, CIAM je u tom razdoblju prolazio kroz trenutak intenzivnog samopropitivanja. Predmetom intenzivne analize bila je i struktura i hijerarhija članstva, pa čak i sam format istraživanja (CIAM-ovi znameniti “gridovi”), baš kao i metode diseminacije ideja i direktnog utjecaja na politiku, posebno na internacionalnoj razini. Žestoke diskusije vodile su se i oko pitanja prirode arhitekture kao discipline i njezine sposobnosti da prodre u nova područja i poprimi nove uloge, uključujući i onu arhitekta-urbanista, arhitekta-istraživača, pa čak i arhitekta-političara. Znakovita količina vremena bila je posvećena i srodnim pitanjima pedagogije i edukacije. I dok su mnoge od ovih tema bitno obilježile deseti kongres CIAM-a, njegov retrospektivni karakter ujedno pruža i uistinu jedinstveni uvid u to što su članovi CIAM-a smatrali uspješnim u njegovom cjelokupnom pristupu i radu, sve od trenutka njegova osnutka 1928. godine.

Simpozij Living CIAM X stoga će na određeni način nastaviti tamo gdje je ondašnja diskusija stala, u nastojanju da pruži bolje razumijevanje tijeka, karaktera i pojedinosti tog važnog povijesnog događaja, kao i njegove uloge u cjelokupnoj povijesti CIAM-a. Analize će se provoditi kroz pojedinačne priloge pojedinih sudionika simpozija ali i kroz zajednička istraživačka pitanja koja će biti oslovljena i raspravljena. Namjera simpozija je uzeti taj jedinstveni povijesni kongres kao početak ozbiljnog preispitivanja uvriježene i institucionalizirane povijesti CIAM-a, baš kao i moderne arhitekture i urbanizma općenito, te temeljito istražiti metode analize i načine međunarodnog umrežavanja koje je ta institucija razvila kroz tridesetak godina svojeg postojanja. Upravo bi te provjerene metode i načini mogli imati potencijalno veliko značenje i za suvremeni arhitektonski diskurs i disciplinu. Kroz sustavni rad na povijesnom materijalu ovaj će simpozij tako ujedno predstavljati i svečanu obljetnicu ovog ključnog arhitektonskog događaja.

Koordinatori projekta sakupili su i digitalizirali relevantnu dokumentaciju o desetom kongresu CIAM-a iz tri glavna arhiva: Arhiv GTA-ETH Zürich u Švicarskoj, Bakema Study Center u Rotterdamu u Nizozemskoj, te Loeb Library Special Collections Harvard University GSD u Bostonu, SAD. Pored toga, relevantni materijali o kongresu sakupljeni su i u Zagrebu i Dubrovniku. Koordinatori su, nadalje, okupili skupinu istraživača s respektabilnim opusom na različitim temama povezanim s desetim kongresom CIAM-a, s kojima su podijelili digitalni arhiv Living CIAM X. Dijelovi toga arhiva bit će javno prezentirani na izložbi u sklopu simpozija krajem listopada u Dubrovniku, uz dopuštenje arhivskih institucija.
Dubrovački simpozij okupit će dakle skupinu istraživača koji se bave desetim CIAM-om ili nekim od njegovih sudionika i aspekata na mjestu odvijanja izvornog kongresa – u dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji. Koordinatori projekta pritom su u dogovoru sa sudionicima definirali specifična područja njihovih istraživačkih priloga. Sudionici su zamoljeni da temeljem pripremljenog digitalnog arhiva desetog CIAM-a, kao i dosadašnjeg vlastitog istraživanja pripreme ciljane prezentacije s relevantnim temama za simpozij. Njihova izlaganja postavit će platformu za niz moderiranih rasprava. Autori i koordinatori projekta dodatno će uokviriti diskusiju nizom ciljanih predavanja: o poziciji desetog kongresa unutar šire povijesti djelovanja CIAM-a, o trenutnoj percepciji uloge i značenja desetog kongresa CIAM-a, kao i o odnosu CIAM-a s hrvatskim arhitektonskim kontekstom.

Simpozij je zamišljen kao svojevrsna radionica koja će uroditi dvama ciljanim ishodima: dokumentarnim filmom i publikacijom. Dokumentarni film sastojat će se od povijesnih snimaka kongresa iz 1956. te od intervjua s istraživačima sudionicima simpozija. Film će biti prikazan na Hrvatskoj radioteleviziji nakon čega će se emitirati i internacionalno. Publikacija je planirana kao uređeni zbornik, s prilozima istraživača sudionika simpozija i autora projekta. Dodatna financijska potpora za publikaciju tražit će se kroz aplikacije na relevantne fondove kroz jesen i zimu 2016., s rokovima za pojedinačne autorske priloge u jesen 2017.

Program