Preskočite na glavni sadržaj

Kombinat Borovo 1988.-1991 - čitaonica i panel - Socijalizam na izmaku

U zadnjem tjednu izložbe Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo 1988.-1991. autorski tim izložbe pripremio je tematsku čitaonicu i uvid u dio istraživačkog arhiva koju možete posjetiti u četvrtak i petak, od 16:00 do 20:00 sati. Panel pod nazivom Socijalizam na izmaku, održat će se u četvrtak od 18 sati, a gosti su: Danijela Dolenec (FPZG), Marko Grdešić (FPZG), Paul Stubbs (EIZ) i Jasna Račić (CMS).
vrijeme: 06.10.2016. 16:00-20:00
mjesto: Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb

četvrtak i petak,  06. i 07/10/2016.
od 16 do 20h
čitaonica
U zadnjem tjednu izložbe Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo 1988.-1991. autorski tim izložbe pripremio je tematsku čitaonicu i uvid u dio istraživačkog arhiva. Za one koji žele znati više - čitajte o samoupravljanju, razvoju radničkog pokreta u Slavoniji, društvenoj organizaciji u SFRJ ili pregledajte digitalizirane sve brojeve Tjednika Borovo.
 
četvrtak, 06/10/2016., 18h
panel Socijalizam na izmaku
Danijela Dolenec (FPZG), Marko Grdešić (FPZG), Paul Stubbs (EIZ) i Jasna Račić (CMS)
 
U skladu sa selektivnim sjećanjem post-jugoslavenskih društava, istraživanja koja se bave krajem našega socijalizma, događajima koji su prethodili raspadu SFRJ najčešće pristupaju iz perspektive novouspostavljenih država i novih društvenih odnosa. Četrdesetpetogodišnje iskustvo socijalističke Jugoslavije, s pripadajućom organizacijom društvenog života, pritom se promatra kao svojevrsno zastranjenje u povijesnom kontinuitetu predjugoslavenskog i postjugoslavenskog vremena. U ovakvom poimanju jugoslavenskog iskustva možda leži i razlog što mnogi aspekti završne faze jugoslavenskog socijalizma nisu istraženi. Neke pojave iz osamdesetih godina koje su percipirane kao nagovještaj demokratskih promjena (civilno društvo, identitetska pitanja, omladinski časopisi) temeljito su dokumentirane. Radničke mobilizacije i čitav niz fenomena koji upućuju na kontinuitet u politikama i iskustvu prekarizacije rada, kao i širine ideoloških pomaka u smjeru “post-socijalizma”, ostali su nedovoljno proučeni.
Drugim riječima, istraživanja koja se bave krizom SFRJ, u skladu s percipiranom nedemokratičnošću jugoslavenskog socijalizma, najčešće se bave strategijama elita i zanemaruju iskustva širih društvenih slojeva, radnika i građana kao neautentična. U istom kontekstu, u skladu s prevladavajućim narativom da se radi o historijskoj neminovnosti, povratak kapitalizmu privlači manje pažnje, pa se tako i strategije aktivne delegitimacije socijalizma doimaju kao puki zdravorazumski stavovi.
 
Panel organiziraju Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju i Centar za mirovne studije u sklopu izložbe Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo 1988.-1991.
 
Program je dio suradničkog projekta  Oni su bili kakvo-takvo rješenje koji u sklopu programa Evropske Unije Kreativna Europa realiziraju Centar za mirovne studije iz Zagreba, European Institute for Progressive Cultural Policies/eipcp iz Beča, kustoski kolektiv Što, kako i za koga/WHW iz Zagreba i Tensta Konsthall iz Stockholma.