U četvrtak, 6. listopada, s početkom u 20 sati, u Galeriji umjetnina Split, otvara se izložba 'Spekulativnost - post dizajnerska praksa ili nova utopija?', koja je predstavljala Republiku Hrvatsku na ovogodišnjoj XXI. međunarodnoj izložbi 'Milanski trijenale − La Triennale di Milano', pod nazivom '21. stoljeće. Dizajn poslije dizajna'. Izložba ostaje otvorena do 30. listopada.
vrijeme: 06.10.2016. 20,00
mjesto: Split; Galerija umjetnina, Kralja Tomislava 15
Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn (eng. adversarial), futuristička imaginacija (eng. futurescape), umjetnički dizajn (eng. design art), tranzicijski dizajn i dr. Radi se o diskurzivnoj djelatnosti utemeljenoj na kritičkom razmišljanju i dijalogu koja propituje dizajnersku praksu (i njegovu modernističku definiciju). Međutim, spekulativni dizajnerski pristup proširuje kritičku praksu korak dalje, prema imaginaciji i vizijama mogućih scenarija.
Recentni primjeri spekulativne dizajnerske prakse u Hrvatskom su kontekstu rijetki. Također, nije vidljiva ni neka snažna povijesna referenca i kontinuitet ovakve prakse u lokalnom kontekstu. Stoga je cilj ovog projekta bio na jednom mjestu prikazati i kontekstualizirati relevantne suvremene spekulativne radove hrvatskog konteksta koji, iako često sami sebe tako ne nazivaju, spadaju u područje spekulativnog dizajna. Odabrano je osam radova, sljedećih autora i autorica: Lina Kovačević, Robert Čanak, Anselmo Tumpić, Nikola Bojić, Damir Prizmić, Ivica Mitrović i Oleg Šuran, Nina Bačun i Anders Mellbrat. Dodatno su uključena dva rada koji nisu inicijalno nominirana kao dizajnerska, ali spadaju u blisku spekulativnu praksu (Andreja Kulunčić i Silvio Vujičić).
Zajedničko navedenim radovima je da ne postoji neki specifični ili distiktivni pristup spekulativnoj praksi, već je, zapravo, on refleksija globalnog utjecaja (pristupa i metodologija). Stoga ovu (iako) hrvatsku selekciju vidimo prije svega kao pregled globalnih spekulativnih praksi. Zato su uz radove uključeni i info dijagrami, koji prezentiraju metodološke specifičnosti te specifičnost samog dizajnerskog procesa. U odabranim radovima moguće je iščitati spekulativnost kroz četiri različite razine/komponente: ulaznu disciplinu, specifični pristup (školu), korištene metode i zastupljene teme.
Kroz svoju imaginaciju i radikalni pristup, koristeći dizajn kao medij, tjera na razmišljanje, podiže svijest, propituje, provocira djelovanje, otvara rasprave te može ponuditi alternative nužne današnjem svijetu. Međutim, pitanje je ima li spekulativna praksa potencijal postati nova, post-dizajnerska praksa, “dizajn poslije dizajna” ili će ostati još jedna utopija i povijesna referenca.
Na postavljeno smo pitanje, kao proširenje izložbe, pokušali odgovoriti serijom intervjua s autorima i autoricama izloženih radova, zajedno s pozvanim relevantnim međunarodnim praktikantima u području spekulativnog dizajna. Također smo uključili i diskurzivni pogled eminentnih eksperata iz područja spekulativne i općenito suvremene dizajnerske prakse. Intervjui i diskurzivni tekstovi su publicirani u katalogu/knjižici, te integralno i na web sjedištu izložbe.
Autori: Lina Kovačević, Robert Čanak, Anselmo Tumpić, Nikola Bojić, Damir Prizmić, Ivica Mitrović, Oleg Šuran, Andreja Kulunčić (u koautorstvu sa: Gabriel Sabol, Matija Pužar, Trudy Lane, Ivo Martinović), Nina Bačun, Anders Mellbrat, Silvio Vujičić
Kustosi: Ivica Mitrović i Oleg Šuran (Umjetnička akademija, Split)
http://spekulativno.hr
