izložba

Izložba Linde Turković u TTF galeriji


vrijeme: 20.06.2014. - 15.07.2014.
mjesto: Zagreb; TTF galerija, Tekstilno-tehnološki fakultet, Prilaz baruna Filipovića 28a

Otvaranje izložbe 'Opus Liminal', izbor iz kolekcija mlade pulske modne dizajnerice Linde Turković, otvara se u TTF galeriji, u petak, 20. lipnja, od 14 do 15 sati. Izložba ostaje otvorena do 15. srpnja.

Ovom izložbom u organizaciji Galeriji Singular i njezine voditeljice Silvije Potočki Smiljanić iz Pule i HDLU-a Istre namjera nam je uspostaviti dugoročnu suradnju i razmjenu izložbi i programa, ponajprije studentskih radionica. Kustosica izložbe Opus liminal u TTF galeriji je Ana Ćurić, studentica diplomskoga studija teorije mode na TTF-u.

Linda Turković rođena je 1991. godine u Puli. Godine 2013. diplomirala je modni dizajn na Università IUAV di Venezia u Italiji. Godine 2011. četiri je mjeseca provela na stručnom usavršavanju u modnoj kući Balenciaga u Parizu. Iste godine bila je jedna od dvoje studenata odabranih na natječaju Ichinomiya Fashion Design Centre i fakulteta IUAV, kojim im je omogućeno putovanje u Japan, u svrhu upoznavanja japanske tradicije, kulture i inovativnih tehnologija u proizvodnji.

Izložba Opus Liminal predstavlja izbor iz kolekcija mlade modne dizajnerice Linde Turković, odnosno specifičnu misaonu liniju koja se provlači kroz sav dizajneričin rad. Karakter njenog istraživanja opisuje pojam odabran za naziv izložbe, liminal, odnosno u hrvatskom prijevodu liminalan. Značenje te riječi označava međuprostor, prijelaznu fazu ili stanje, poput prijelaznog stanja između života i smrti; nešto što nije moguće smjestiti niti u jednu kategoriju postojanja, poput liminalnog bića, kao što je lik Pana, koji je napola čovjek napola jarac. Kako se to reflektira u Lindinim kolekcijama? Linda odabire stvarati unisex odjevne predmete, i to u jedinstvenoj veličini. Već tu se odlučuje odbaciti bilo kakva ograničenja, krenuti od najšireg mogućeg pogleda i stvarati naprosto za sve. Linda nas ne dijeli na muškarce i žene, već nas isključivo promatra kao ljudska bića. U potrazi za apsolutnim oslobađanjem od nametnutih koncepata, kreće u dekonstrukciju kimona. Komade izrezuje direktno iz tkanine, bez izrade krojeva. Takvo rezanje tkanine uvjetuje dvodimenzionalnost odjevnih predmeta koja ih karakterizira kada su položeni plošno, odnosno kada nisu na ljudskom tijelu. Izrezanu tkaninu, spaja i dorađuje je tradicionalnim tehnikama (stitching). Ručno šivani detalji vidljivi su zbog konca, koji je uvijek bijel na plavoj tkanini, a plav na bijeloj tkanini. Zašto odabire upravo te dvije boje? Plavu boju odabire zato što je to boja radničkog odijela, funkcionalnog odjevnog predmeta koji je primarno udoban i rasterećen formalnosti. Bijela boja, osim što simbolizira čistoću i slobodu, na istoku se nosi na pogrebu, a na zapadu prilikom svečanih i sretnih prigoda, poput vjenčanja. Dakle, dizajnerica uvijek poseže za dva najudaljenija pola, te traži njihovu dodirnu točku, odnosno to najneutralnije mjesto, koje omogućava najveću slobodu. Linda je u potrazi za onim što je univerzalno za svako ljudsko biće, za onim što nas spaja i oslobađa, za mirom koji se nalazi u nukleusu postojanja. Silvia Potočki Smiljanić

(M.K., 18.06.2014)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu