Preskočite na glavni sadržaj

New Materialisms

U Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu, do 2. srpnja, otvorena je izložba 'New Materialisms (Station 03.01)', kustosa Darka Fritza, na kojoj sudjeluju  Alexei Blinov, Martin Callanan, Vladislav Knežević, Špela Petrič / Miha Turšič i Goran Trbuljak. Istovremeno, istim radom,Trbuljak se predstavlja u Gradskom muzeju Korčula. Ovim projektom, obilježava se desetgodišnja izlagačka sezona Sive zone - prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule.
mjesto: Zagreb; Institut za suvremenu umjetnost / Korčula; gradski muzej Korčula
url: http://sivazona.hr
Serija izložbi pod nazivom New Materialisms ostvaruje se od 2015. u suradnji Sive zone - prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule i HICA (Highlands instituta suvremene umjetnosti) iz Škotske. Ovaj postav, treći u nizu, priređen je kao gostujuća izložba u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu te predstavlja odabir radova s prve dvije izložbe koje su bile održane 2015. u Korčuli i u Škotskoj, te radova koji će biti predstavljeni u nadolazećim izložbama u Korčuli tijekom 2016.

Ovom izložbom na dvije lokacije otvara se desetgodišnja izlagačka sezona Sive zone, koja je svojim radom počela 2006. u Korčuli. Istovremeno s izlaganjem na zagrebačkoj izložbi, isti umjetnički rad Gorana Trbuljaka biti će izložen i u Gradskom muzeju Korčula. Rad Gorana Trbuljaka je bez naslova, a riječ je o ručnom brojaču kojim autor broji osobe koje prvi puta prisustvuju otvaranjima njegovih samostalnih izložbi od 1970. do danas.

Projekt New Materialisms kroz višegodišnju seriju izložbi i predavanja reflektira povijesno divergentne umjetničke prakse konkretne i konceptualne umjetnosti i s njima povezana diskurzivna polja definirana tijekom 1960-ih. Projekt propituje razumijevanje istih kroz prizmu postmedijskih suvremenih pristupa umjetnosti i post-digitalne uvjetovanosti naše svakodnevice, pri čemu je digitalnošću prožet skoro svaki aspekt društvenosti. New Materialisms teži formirati dijaloge između značajnih autora konkretne i konceptualne umjetnosti i suvremenih praktičara koji djeluju u post-medijskom kontekstu s pretpostavkom oblikovanja estetskog iskustva kao značajnog mehanizma djelatnog u procesu stvaranja fizičkog svijeta.

Projekt New Materialisms propituje identifikaciju “estetskog stanja” kako ga definira njemački filozof Max Bense, kao i njegovu teoriju da je ‘estetsko stanje jednako materijalno kao i fizičko stanje bilo kojeg promatranog objekta’. Benseova analiza slijedila je potku ‘programa proizvodnje estetskih stanja’ i često je korištena kao polazište rane digitalne umjetnosti 1960ih i 1970ih godina. Prošle godine je rad Vladislava Kneževića pod naslovom Binary Pitch, inspiriran informatičkom estetikom Maxa Bensea, bio istovremeno predstavljen u Korčuli i Škotskoj, a sada je uključen i u zagrebačku izložbu. U projekt je uključena i dokumentacija sukoba između Bensea i Josepha Beuysa tijekom panel-diskusije koja se dogodila 1970. godine, koji je opisan kao ‘vidljivo spektakularni finale projekta racionalne, matematički orijentirane estetike'.
Instalacija Open Source Vostok ruskog umjetnika s londonskom adresom Alexeia Blinova otkriva nam materijalnost površine planete iz razdoblja prije 400 000 godina kroz seriju hologramskih snimaka uzoraka leda izvađenih četiri kilometara ispod površine zaleđenog jezera Vostok. Rad je nastao kroz suradnju sa Institutom za istraživanje Arktika i Antarktika iz Petrograda.

Rad Martina Callanana pod nazivom Text Trends bavi se ljudskom percepcijom riječi i podataka izloženih u grafičkim formama. Text Trends tako proučava spektakularizaciju informacije. Rad koristi četverogodišnje podatke o korištenju Google internet pretraživača, reducirajući taj proces na esencijalne elemente: traženi termini naspram frekvencije pretraživanja tijekom vremena prezentirani su u obliku grafikona. Parovi riječi, kao što su npr. ‘sada i kasnije’, ‘ljeto i zima’, postaju zaigrane činjenice. Rad ohrabruje kritiku fenomena generiranja podataka te postavlja pitanje: što podaci zapravo predstavljaju?Instalacija Voyager / non-human agent autorskog dua Petrič / Turšič koristi algoritam i podatke prikupljane s instrumenata na svemirskoj sondi Voyager, koja od 1977. putuje svemirom. Postojeći svemirski programi fokusiraju se uglavnom na najudaljenije točke našeg okruženja, ali imaju tendenciju zanemariti značaj implementiranja umjetničkih razvojnih praksi i metodologija koje se mogu sažeti u osnovno pitanje: kako je to biti ljudsko biće u svemiru? Ne-ljudski akter (non-human agent) istražuje moguće umjetničke forme u svemiru, kompozite umjetnosti i znanosti kao i procese kulturalizacije znanosti.