svakodnevica

Stipanov mlin


vrijeme: 23.04.2014.

Nakon što je prije nekoliko godina nesretnim slučajem izgorio Stipanov mlin, Ministarstvo kulture RH prepoznalo je veliku vrijednost tog zaštićenog kulturnog dobra te u njegovu obnovu uložilo 400 tisuća kuna.

U Plitvičkome Ljeskovcu, malom mjestu kod Plitvičkih jezera u tijeku je obnova gospodarskog objekta, zaštićenog kulturnog dobra, sagrađenog 1925. godine na temeljima starijeg objekta iz sredine 19. st. Taj ruralni ansambl poznat pod imenom Stipanov mlin, sastoji se od starih građevina, mlina kašikara, gospodarskog objekta u funkciji sjenika i stambene kuće te obnovljene stambene građevine u kojoj je mlin istog tipa na drvenom katu i pilana na vodu u prizemlju građenog od sedre. Građevina u kojoj je mlin i pilana uništena je u požaru i to je bio pokretač cjelokupne obnove ovog vrijednog kompleksa.
 Foto: MK
 

Tradicijska rekonstrukcija
 
Stipanov mlin generacijama je u vlasništvu obitelji Končar pa je tako umirovljeni Dušan Končar posljednji plitvički mlinar koji i danas održava mlin i ostatak objekta. Nakon što je prije nekoliko godina nesretnim slučajem objekt izgorio, Ministarstvo kulture RH prepoznalo je veliku vrijednost tog zaštićenog kulturnog dobra te je u njegovu obnovu uložilo 400 tisuća kuna. Radovi su započeti u ljeto 2013. godine pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Gospiću, a prema ranijoj inicijativi dr. sc. Martine Ivanuš, dipl. pov. umj. i dipl. filoz. iz Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH i Ane Mlinar dipl. etnol. i mr. sc. Ksenije Petrić, dipl. inž. arh. iz Konzervatorskog odjela u Zagrebu. Radove je vodio pročelnik Hrvoje Giaconi, dipl.inž.arh prema projektu Kristine Špigl, dipl.inž.arh. iz tvrtke ARHI-PLUS d.o.o. iz Ogulina, a pod nadzorom Petra Ljubića, dipl.inž.arh. iz Otočca, dok je za izvedbu zaslužan Željko Mudrovčić, inž. građ. iz Otočca sa svojim vrsnim majstorima iz tvrtke BAB d.o.o. koji imaju veliko iskustvo u drvenoj tradicijskoj gradnji.

Tijekom rekonstrukcije naglasak je bio na tradicijskoj tehnici gradnje karakterističnom za ličke drvene kuće s podzidom od kamena i krovištem pokrivenim šimlom (šindrom). Nad sedrenim prizemljem zamijenjena je izgorjela drvena građa. Međukatna konstrukcija s rubnim nazidnicama i nosivim gredama izvedena je hrastovim gredama, pod je zamijenjen debelom daskom (tavalonima), dok je cijelo nadgrađe kuće izgrađeno smrekom i jelom – stupovi i zidovi izvedeni su od planjki. Svi spojevi zidova i krovišta rađeni su tesarskim vezovima od kojih se posebno ističu oni tradicijski s drvenim moždanicima – klinovima od drenovine te uglovnim dvostrukim kosim zasjecima (njemački vez). Pokrov je od smrekove šimle u tri sloja.

 Foto: MK


I naši stari znali su za niskoenergetske kuće
 
Jedan od aspekta cjelokupne vrijednosti objekta upravo je tradicijska mješovita gradnja, što taj i slične objekte svrstava u kategoriju niskoenergetskih kuća. Ta se karakteristika postiže ne samo drvenom konstrukcijom već i unutrašnjim i vanjskim žbukanjem kuće, pri čemu je nosač žbuke koso pribijena letvica (štaket) tako da prilikom žbukanja ostaje puno zračnih prostora koji imaju funkciju izolatora. Presjek zida osuvremenjen je i dodatkom toplinskog izolacijskog materijala, a nastojanja su Konzervatorskog odjela iz Gospića da se za buduće slične obnove počnu koristiti ploče od parene i slijepljene otpadne ovčje vune, kako bi se dobio višestruko ekološki proizvod i pristup (upotreba prirodnih materijala i zaštita okoliša). Cijelo okolno područje karakterizira isti način gradnje te obnova ovog projekta može poslužiti kao primjer i poticaj lokalnom stanovništvu na povratak gorskim prostorima i obnovu tradicionalnih kuća, koje su u velikom broju napuštene i u ruševnom stanju, a koje bi se suvremenijom rekonstrukcijom uvrstile u tradicionalne kuće visoke energetske učinkovitosti.

Drugi, veoma važan, aspekt kulturne vrijednosti Stipanovog mlina jest njegova funkcija gospodarskog objekta, u čijem je sastavu bila manja pilana i još uvijek dobro očuvan mlin, što su dva tradicionalna zanata od kojih se u Plitvičkome Ljeskovcu dobro živjelo. Mlin, građen u drvu na kamenom podzidu, i danas je u funkciji.


Foto: MK

 
Prirodni dom
 
Ruralni ansambl Stipanovog mlina smješten je izvan jezgre naselja, u pitomom kanjonu Bijele rijeke, gdje je bilo više takvih sklopova. Danas niti jedan od njih više nije u funkciji, a većina ih je ruševna, dok je tipična ruralna okućnica plitvičkog područja sačuvana u ambijentu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Samo područje Plitvičkih jezera svjedoči o prisutnosti ljudskih nastamba još od kamenog doba – neposredna blizina jezera ljudima je oduvijek predstavljala prirodan dom.


(M.K., 23.04.2014)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu