U sklopu Memorijalnog centra 'Lipa pamti', u selu Lipa u općini Matulji, u utorak je otvoren etnografski postav koji predstavlja život na području liburnijskog krasa, odnosno dijela uz slovensku granicu u selima Lipi, Rupi, Šapjanama, Pasjaku i Brdcu, a predstavljeni su i izlošci s dijela slovenskog teritorija.
vrijeme: 24.05.2016.
mjesto: Šapjane; Lipa 35
Postav je otvorio primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i tom prigodom izjavio: "Ovo je muzej smrti i života Lipe. Danas slavimo život jer, kao što iza oblaka dolazi sunce i ništa nije slučajno, tako nije slučajno i što nismo dozvolili da se dogodi zaborav. Zaborav je sramota svih nas. Lipa je to zaslužila jer Lipa pamti i mi smo to bili dužni učiniti".
Lipa je stradala 30. travnja 1944. godine kad su mjesto spalili nacisti i pritom ubili 269 mještana, među kojima i djecu. Dijelovi naselja zaštićeni su kao memorijalna baština, a u bivšoj školskoj zgradi otvorena je 1968. godine muzejska zbirka. Prošle godine je tu otvoren Memorijalni centar "Lipa pamti" sa stalnim muzejskim postavom posvećenim tragediji Lipe.
U uništenju sela 1944. godine Lipa je izgubila materijalna svjedočanstva tradicijskog života, a time i identiteta pa se 1969. godine pokrenulo prikupljanje etnografske zbirke, a, kako je navedeno, izlošci su se skupljali u susjednim selima na hrvatskoj i slovenskoj strani.
Prikazuju se tradicijski načini gospodarenja (poljoprivreda, šumarstvo, stočarstvo) i trgovine na tim prostorima, tradicijske vještine i zanate, običaje godišnjeg i životnog ciklusa te tradicijska vjerovanja. Oslikavaju svakodnevicu tog područja s kraja 19. te prve polovice 20. stoljeća putem materijalnih izložaka, fotografija, dokumenata te prikupljenim kazivanjima i sjećanjima starijih stanovnika.
U pripremi postava korištena je građa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Konzervatorskog odjela u Rijeci, Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, Slovenskog etnografskog muzeja iz Ljubljane, Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te većeg broja privatnih arhiva i zbirki.
Autorica postava je kustosica Vana Gović, a autori prostornog i vizualnog oblikovanja su Damir Gamulin i Antun Sevšek. Uređenje su financirali Općina Matulji, Primorsko-goranska županija i Ministarstvo kulture.
(Hina)
