Društvo hrvatskih književnika i Kajkavsko spravišče, društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba, pozivaju na zajedničku tribinu i predstavljanje knjige Božice Pažur 'Kuturnoanimalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva', koja će se održati u srijedu, 16. ožujka 2016. u 12 sati u prostorijama DHK (Trg bana Josipa Jelačića 7, Zagreb).
vrijeme: 16.03.2016. 12:00 sati
mjesto: DHK, Trg bana Josipa Jelačića 7, Zagreb
Voditeljica je Tribine književnica Lada Žigo Španić.
O knjizi - naglasci iz sažetka te recenzija prof. dr. sc. Zvonka Kovača i prof. dr. sc. Jože Skoka, urednika:
"Riječ je o prvoj znanstvenoj monografiji s područja kulturne zoologije na primjeru suvremene kajkavske književnosti. Na predlošku kajkavskoga pjesništva od 50-ih godina 20. stoljeća nadalje razmatraju se raznoliki aspekti životinjstva kao književne činjenice. Najčešće životinjske sastavnice (zoonimi) koje čine suvremeni kajkavski poetski bestijarij (konj, ptice/tiči, pas/pes...) jesu i najčešći književni arhetipi (simboli) uopće – bez obzira na žanr, razdoblje i poetiku, ili nacionalnu književnu pripadnost.
Ukratko o rezultatima analize u knjizi: na temelju antologijskih i panoramskih predložaka suvremenoga kajkavskoga pjesništva (iz 900-ak kajkavskih pjesama predmetnoga razdoblja od 1950-ih nadalje), autorica je (postupcima interpretacije i analize prijenosa značenja) ponudila sustav kulturnoanimalističkih aspekata toga pjesništva u 10 osnovnih grupa, uočavajući njegovu naglašenu animalistično simbolsku, filozofijsku, a manje motivsku, razinu. Selekcionirana je kajkavska animalistična panorama sa 78 postmodernih kajkavskih pjesama 37-ero autora – iz koje pak je strogom metodologijom, u konačnici, izdvojena mala kajkavska animalistična antologija: „Kajkavska književna poetska životinja“ – kao prinos korpusu matičnoga suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Čine je 33 pjesme 19-ero najznačajnijih kajkavskih animalista (Stjepan Bence, Zdravko Čadež, Stjepan Jakševac, Božena Loborec, Vladimir Velčić, Josip Ozimec, Ivan Horvat Hlebinski, Zlatko Crnec, Drago Ulama, Ivica Jembrih Cobovički, Pajo Kanižaj, Ivo Kalinski, Stanislav Petrović, Franjo Švob, Ernest Fišer, Verica Jačmenica, Zvonko Kovač, Božica Jelušić i Valentina Šinjori). Među brojnim kvantifikacijskim pokazateljima u knjizi i obiljem kontekstnih primjera, popisan je kajkavski bestijarijski registar A – Ž (od ata i auštrige do žune i žiškov) s više od 100 kajkavskih zoonima, te usporednim tablicama čestotnosti s nekim drugim razdobljima i djelima.
I sa stajališta književne (kulturne) animalistike, kao suvremene discipline (ili teorije, metode, pokreta) dodatno se dokazuje kako u području umjetnosti riječi, u estetskoj, dakle, bîti kajkavština potvrđuje ravnopravnost svoga jezika kao uvjet cjelovitosti hrvatske književnosti i kulture.
Modelima svoga moderniteta, poetska kajkaviana - kao i svi njeni kulturni aspekti životinjstva - nije izdvojeni (marginalni) fenomen, nego je sastavnicom globalnog zapadnocivilizacijskog pokreta postmoderne i duhovnog zanimanja za raznolike vidove životinjstva i povratka prirodi.
Reafirmacijom i reinterpretacijom korpusa postmodernog kajkavskog pjesništva - knjiga B. Pažur predstavlja temelj daljnjem proučavanju kajkavskoga pjesništva sa stajališta književne (kulturne) animalistike, kao i njegove antologičnosti te relevantnosti unutar sveukupne hrvatske književnosti."
Ukratko o autorici:
Božica Pažur (Butkovec, 11. 12. 1957.)
Osnovnu školu završila je u Brezničkom Humu, gimnaziju u Varaždinu. Diplomirala je 1983. (jugoslavenski jezici i književnosti, francuski jezik), magistrirala 1992. (filologija / lingvistika: Neke osobitosti administrativno-pravnih tekstova), te doktorirala 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (humanističke znanosti – filologija / teorija i povijest književnosti: Kulturno-animalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva). Od 1994. glavna je i odgovorna urednica časopisa za književnost, umjetnost, kulturu Kaj, koji već 49. godinu redovito izlazi u Zagrebu (nakladnik: Kajkavsko spravišče – društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, Zagreb).
Autorica je triju zbirki kajkavske poezije - 'Zmučene rieči' (1975.), 'Ili-ali' (1983.), 'Divina' (u knjizi 'Manutekstura', s Danielom Načinovićem, 2006.), te znanstvene monografije 'Kulturnoanimalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva' (2015.) i više desetaka studija i članaka (najviše s područja fenomena kajkaviane); uredila je brojna kajkavološka i druga izdanja; voditeljica je projekata i urednica biblioteka u Kajkavskom spravišču. Zastupljena je u sedam antologija i u Hrvatskoj književnoj enciklopediji (III); književno nagrađivana.
