Preskočite na glavni sadržaj

Obilježena 20. obljetnica preseljenja NSK u novu zgradu

Dvadeseta obljetnica otvorenja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu obilježena je u četvrtak okruglim stolom 'Nacionalna i sveučilišna knjižnica u suvremenom prostoru',  na kojemu se razgovaralo o projektiranju zgrade, procesu njezine izgradnje i opremanju te radu knjižnice i budućim koracima - od izgradnje Akademskog centra do potpune funkcionalnosti prostora.
mjesto: Zagreb, Croatia
url: http://badco.hr/
Ravnateljica NSK Dunja Seiter Šverko istaknula je kako NSK kao prostor u kojem se unapređuju kultura i znanost čuva hrvatski nacionalni i kulturni identitet. Hrvatski narod je u jednom stoljeću gradio dvije zgrade za svoju NSK, napomenula je ravnateljica dodavši kako je sadašnja zgrada knjižnice otvorena 1995. u povodu 5. obljetnice Dana državnosti.

Knjižnica je, ustvrdila je Seiter Šverko, sinergija tradicije i suvremenosti na kojoj se gradi budućnost. U njoj su temelji naše kulture, koju čuvamo i o kojoj se skrbimo, rekla je dodavši kako NSK čuva nacionalnu građu bez obzira na njezine knjižne oblike. Ocijenila je da je NSK fizički prostor, ali i mentalna mapa našega naroda.

Podsjetivši kako je u dijelu prostora NSK smještena Gruntovnica, ravnateljica je podsjetila na to da gotovo 8 tisuća četvornih metara prostora knjižnice još nije u knjižnoj funkciji. Jedan dio prostora još nije izgrađen, a ako ne počnemo radove na tom prostoru do listopada mogli bismo izgubiti građevinsku dozvolu, rekla je Seiter Šverko dodavši kako bi se onda izgubila sva dosad uložena sredstva - oko milijun i osamsto tisuća kuna.

Akademik Velimir Neidhardt predstavio je kroz nacrte i planove povijest izgradnje nacionalne i sveučilišne knjižnice. 'Jedan dio prostora još uvijek nije potpuno izgrađen, rekao je podsjetivši kako je odlukom Vlade Republike Hrvatske 2000. godine u dio prostora NSK useljena Gruntovnica.
 
Izrazio je nadu da će Vlada ubrzo naći novi prostor za Gruntovnicu te istaknuo kako je za potpunije funkcioniranje knjižničnoga prostora potrebno izgraditi Akademski centar.
 
Bivša ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić podsjetila je na svečano otvaranje prostora NSK zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom 1995. godine. Ocijenila je kako se NSK nalazi na najljepšem mjestu u Zagrebu te dodala kako zgrada spaja prostor sjevera i juga te zapada i istoka grada Zagreba.
 
Podsjetila je da je Stipe Šuvar počeo i vodio dobar dio posla do završetka izgradnje NSK te naglasila kako je Šuvar bio pozvan na svečano otvaranje, no da je bila njegova osobna stvar to što se nije odazvao.
 
Nazočnima su se obratili i bivši ravnatelj NSK Josip Stipanov i u ime glavnoga izvođača radova poduzeća Tehnike, Filip Filipec, a obilježavanju 20. obljetnice otvaranja NSK nazočili su u ime Ministarstva kulture Jelena Glavić Perčin, a u ime Sveučilišta u Zagrebu prorektor Miljenko Šimpraga. Na okruglom stolu je prikazan i kratki dokumentarni film o izgradnji NSK.
 
Dana 28. svibnja 1995. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu preselila se sa svoje adrese na Marulićevu trgu u novu zgradu. 'Staklena kocka', kako se često naziva današnje sjedište NSK prostire se na više od 36 000 četvornih metara, sadrži gotovo 13 000 metara polica u čitaonicama sa slobodnim pristupom i 110 000 metara pokretnih regala u zatvorenome spremištu. Danas udomljuje gotovo 3 milijuna jedinica knjižnične građe. Od prvih inicijativa za njezinu izgradnju do dovršenja zgrade proteklo je gotovo 50 godina, dok je sama izgradnja trajala punih 7 godina. Zgradu su projektirali hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić.
 
Za razliku od zgrade na Marulićevu trgu, utemeljene na tradicionalnom knjižničarstvu i u kojoj nije bilo otvorenoga pristupa knjigama, današnja knjižnica, uz knjigu na dohvat ruke, uz građu na zatvorenome spremištu nudi i otvoren pristup svojim zbirkama, te se i na taj i na druge načine otvara svojim korisnicima. Za njih je osigurano 1100 mjesta za rad, 64 mjesta u čitaonicama Zbirki građe posebne vrste, 8 mjesta za slušanje, 7 pojedinačnih soba za studijski rad, 2 sobe za skupni rad, 10 odjeljaka za studijski rad, kao i 150 mjesta u čitaonici za noćni rad.
(Hina)