Preskočite na glavni sadržaj

Slovenska suvremena umjetnost 1968.–2013.

Slovenska suvremena umjetnost 1968.–2013.
U četvrtak, 9. travnja, u 19 sati, u Gliptoteci HAZU, otvara se izložba 'Magija umjetnosti: protagonisti slovenske suvremene umjetnosti 1968.–2013.', koja ostaje otvorena do 3. svibnja.
vrijeme: 09.04.2015. 19,00
mjesto: Zagreb; Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2
url: http://info.hazu.hr
Prije Zagreba izložba je bila prezentiran u Beču u Kunstlerhaus-u. Autor izložbe je Aleksander Bassin, muzejski savjetnik i likovni kritičar.
Izložba obuhvaća u povijesnoj liniji odabrani pregled umjetničkih djela slovenskih slikara, kipara i fotografa, pojedinaca ali i grupnih pojava, koji su zajedno oblikovali kulturu jednoga od nacionalnih prostora nekadašnje zajedničke države Jugoslavije. Radi se o specifičnosti modernističke prakse sedmog i osmog desetljeća prošloga stoljeća – o ekspresivnoj novoj figuraciji i neokonstruktivizmu.

Ulazak u postmodernizam potkraj osmoga i otvoreno deveto desetljeće karakteristični su u slovenskoj umjetnosti po osamostaljenju retroavangarde i izrazito individualiziranoj autorskoj poetici koja prevladava u novom, likovno iznimno bogatom prostoru samostalne slovenske države proteklih dvadeset godina.

Aleksander Bassin, koji niz godina prati likovna događanja u Sloveniji i na prostorima nekadašnje zajedničke države, odlučio je prikazati takozvanu povijesnu razvojnu liniju koja je započela u sveopće poznatoj nemirnoj (i u umjetnosti) 1968. godini. Činjenica jest da su slovenski umjetnici starijih naraštaja bili predstavljeni već nakon Drugoga svjetskoga rata na različitim izložbama i u Austriji i Italiji, uključivo s predstavnicima Grupe 69, koju je okupio i predstavljao Zoran Kržišnik, dugogodišnji direktor Moderne galerije i generalni tajnik Međunarodnoga grafičkog bijenala u Ljubljani.

Izabrane umjetnike, čija djela potječu iz nacionalnih, autorskih i privatnih zbirka, čine slikari (53), kipari (18), grafičari (6) i fotografi (19). I dok su slikarska djela na izložbi razvrstana po nastupima njihovih autora u pojedinim desetljećima, što u velikoj mjeri vrijedi i za djela kipara, njihovih vršnjaka, fotografi i odabrana četvorica grafičara prikazani su u posebnim prostorima. Središnja dvorana ugošćuje 'izložbu u izložbi' pod nazivom Pejzaž, kao tematsku preokupaciju u slovenskom slikarstvu i fotografiji. Ta izložba predstavlja izraziti slovenski specifikum koji ima svoj presedan i tematski kontinuitet još od nastupa velike slovenske četvorke impresionista – Riharda Jakopiča, Ivana Grohara, Matije Jame i Mateja Sternena – spočetka prošloga stoljeća. Pogotovo u Beču, jer se od njihova nastupa na tamošnjem Miethkeovu salonu lani navršilo točno 110 godina. Nije slučajno što je okolica staroga srednjovjekovnoga grada Škofje Loke već tada bila slovenski Barbizon i da upravo otamo potječu imena i djela onih suvremenih slikara koji su protagonisti te izložbe u izložbi, i to već u svojim sedamdesetim godinama. Izložba je bila postavljena u Vili Manin u Udinama i Kunstlerhaus-u u Beču.

Aleksander Bassin, kritičar i publicist, rođen je 1938. u Ljubljani. Direktor Gradske galerije u Ljubljani od 1989. do 2009., potpredsjednik međunarodne udruge likovnih kritičara AICA, tajnik Međunarodnoga bijenala male plastike u Murskoj Soboti i kustos mnogobrojnih nacionalnih i međunarodnih izložaba (bijenala u Veneciji i São Paulu, trijenala u New Delhiju). Osim studioznih uvoda u različitim katalozima, stručnih članaka u domaćim i inozemnim časopisima i novinama, objavio je više likovnih monografija – o Lojzi Spacalu, Stani Kregaru, Janezu Boljki, Stojanu Batiču, Viktoru Magyaru, Štefanu Galiču, Janezu Knezu, Hermanu Gvardjančiču, Stojanu Kerbleru, Joži Kološi, Hami Čavrku i Miroslavu Šuteju.