Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ugostit će u subotu 17. siječnja uglednog slovenskog filozofa Slavoja Žižeka, smatranog jednim od najpoznatijih i najvažnijih filozofa današnjice.
vrijeme: 17.01.2015.
mjesto: Zagreb; HNK
Žižek će s domaćinom filozofskog teatra Srećkom Horvatom razgovarati o svojoj verziji Sofoklove tragedije 'Antigona', koju je napisao za središnju hrvatsku nacionalnu kazališnu kuću, čija će svjetska premijera biti upravo u HNK-u Zagreb.
Od svojeg posljednjeg gostovanja u Zagrebu 2012. taj je 'najopasniji filozof Zapada', nazivan i 'Elvisom kulturalne teorije' objavio čak šest knjiga, od nove knjige o Hegelu, preko zatvorskih pisama s Nadeždom Tolokonikovom, pa sve do vlastite zbirke opscenih viceva koja je nedavno izišla i u hrvatskome prijevodu u izdanju Naklade Ljevak.
Žižek je treći gost novog programa HNK-a koji je dosad u Zagreb doveo francusku filozofkinju Juliju Kristevu i talijanskog pisca Niccola Ammanitija.
Filozofski teatar uvela je nova intendantica Dubravka Vrgoč želeći privući mlađu publiku i istodobno otvoriti teatar javnim debatama i kritičkom promišljanju današnjice. Cilj je kroz to promišljanje HNK-a pretvoriti u "suvremeni teatar koji korespondira s europskim teatrima 21. stoljeća jer 'nacionalna kazališna kuća ne smije ostati zatvorena unutar izvedbenih i ostalih načina komunikacije s javnošću koji pripadaju prošlosti', istaknula je Vrgoč.
Vezu između filozofije i kazališta u razgovoru s gostima razotkriva urednik i voditelj Filozofskog teatra Srećko Horvat, a dosadašnje su se 'debate o kazalištu i društvu' koje 'vraćaju filozofiju u kazalište i kazalište filozofiji' pokazale izuzetno popularnima i kod publike, čime je taj program već odgovorio na jedan od svojih središnjih ciljeva, a to je reafirmiranje kazališta kao 'javnog prostora'.
U sklopu programa bit će također organizirane premijere predstava koje za HNK u Zagrebu već pišu vodeći suvremeni filozofi poput Žižeka i Tariqa Alija.
Sve to pridonijet će ideji korištenja Filozofskog teatra kao platforme za transformaciju središnjeg hrvatskog kazališta u 'istinsko središnje mjesto javne rasprave i promišljanja', čime će ono doista postati 'i narodno i središnje'.
(Hina)
