Dodjela ULUPUH-ovih nagrada u 2014. godini

Umjetnički savjet ULUPUH-a odlučio je a Upravni odbor potvrdio slijedeće:

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se Ivanu Faullendu Hefereru, umjetničkom graditelju i restauratoru orgulja, harmonija i klavira 
Nagrada za najbolji izložbeni projekt dodjeljuje se izložbi 49. zagrebački salon – primijenjene umjetnosti i dizajn / Pomicanje granica – komunikacija i nova mobilnost – autorica koncepcije, selektorica i kustosica: Višnja Slavica Gabout, ravnateljica: Ivana Bakal, prostorno-likovni postav: Mario Beusan, vizualni identitet: Ivan Križan

Nagrada za najbolji izdavački projekt dodjeljuje se monografiji Prepoznatljivo svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj, autorica: Martina Petranović, urednica: Ivana Bakal, grafički dizajn: Zlatka Salopek

Nagrada za najboljeg mladog umjetnika dodjeljuje se Jeleni Blagović.

Pored dodjele nagrada uručiti će se ULUPUH-ovo godišnje priznanje za poseban doprinos ugledu udruge Andrei Bassi i Tahiru Mujičiću, inicijatorima i autorima hrvatsko-mađarskog koprodukcijskog projekta EU-UPO-PREPOZNAVANJE koji se ove godine realizirao kao razmjena 6 izložbi između Zagreba i Pečuha. Time je otvoren put daljnjoj razmjeni umjetničkih sadržaja i upoznavanju dva susjedna kulturološka prostora koja su stjecajem političkih i povijesnih okolnosti bila skoro 80 godina izolirani jedan od drugoga. Partneri projekta su Uprava Zsolnayeve baštine u Pečuhu, Mađarski kulturni institut u Zagrebu i Hrvatsko kazalište u Pečuhu. Projekt je podržan od Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.  Priznanje će se uručiti i Filipu Tadinu, za njegov kustoski i organizatorski angažman na izložbi REDUCIRANJE kojom je zajedno sa kolegama promovirao oblikovanje arhitektonsko-urbanističkih maketa, djelatnost manje poznatu u široj javnosti, i ukazao na značaj koji makete imaju u projektima od javnog interesa, kao medij komunikacije između projektanata i javnosti.
 
Počasnim članom ULUPUH-a ove će se godine proglasiti dr. Dinko Šokčević, povjesničar umjetnosti, ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu, jedan od partnera u projektu EU-UPO-PREPOZNAVANJE, koji je svojoj susretljivošću, znanjem i kontaktima uvelike pridonio njegovoj realizaciji.
 
Nagrade će uručiti predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba gospodin Darinko Kosor.
Godišnja priznanja uručiti će i počasnog člana proglasiti Ivana Bakal, predsjednica ULUPUH-a.
 
Obrazloženje nagrada:
 
Velika nagrada za životno djelo
 Ivan Faullend Heferer (r. 1927. u Zagrebu), vrhunski je graditelj i restaurator orgulja i klavira. Nastavljač je u četvrtoj generaciji duge obiteljske tradicije umjetničkog stvaralaštva te obrazuje nove naraštaje na području graditeljstva orgulja i srodnih umjetničkih i povijesnih glazbeno-instrumentalnih djela. Među prvima pristupa ULUPUH-u, 1951. godine, a godine 1981. utemeljuje unutar udruge Sekciju za restauratorska i oblikovno-fonička djela u kojoj u nekoliko mandata obnaša funkcije predsjednika sekcije, člana Umjetničkog savjeta i ostale funkcije udruženja. Zajedno sa pokojnim prof. Ladislavom Šabanom, krajem 60-tih godina 20. stoljeća, otvara u Hrvatskoj novo polje organologije i orguljarstva te postavlja, sukladno međunarodnoj praksi, načela za sistematske te stručne i mjerodavne konzervatorsko-restauratorske postupke na povijesno-spomeničkim orguljama. Tako slijedi u nas i prva sveobuhvatna i cjelovita restauracija spomeničkih orgulja, onih Petra Nakića sagrađenih 1762. godine za franjevačku crkvu Sv. Frane u Šibeniku. Tim povodom objavio je, prvu takove vrste u Hrvatskoj, cjelovitu organološku studiju „Nakićeve orgulje iz 1762. godine u samostanskoj crkvi sv. Frane u Šibeniku. Tehničko-akustička analiza. Restauracija.“, izdanje Arti Musices br. 4, Muziokološki zavod, Zagreb, 1973. Kroz preko pola stoljeća umjetničkog djelovanja i voditelja atelijera, Ivan Faullend-Heferer sagradio je 14 orgulja, među kojima su one najveće sa 29 zvučnih registara u crkvi sv. Frane u Šibeniku, te izvršio preko 65 restauracija i rekonstrukcija zvukovnih spomenika kulture, među njima i najstarije sačuvane orgulje u Hrvatskoj, graditelj J.G.Freundt (?), iz 1649. g., župna crkva sv. Marije u Lepoglavi (restauracija 1972.-77.g).  Ivan Faullend-Heferer je redovni član međunarodne asocijacije orguljara ISO (International Society of Organbuilders) sa sjedištem u Leuvenu, Belgija. S aspekta konzervatorsko-restauratorske problematike i prakse aktivno je sudjelovao na brojnim stručnim skupovima, seminarima i simpozijima u zemlji i inozemstvu. Za svoja ostvarenja na polju graditeljstva orgulja kao i za značajan doprinos obnovi zvukovnih spomenika kulture dobitnik je mnogih visokih domaćih i inozemnih priznanja među kojima su: Srebrna medalja grada Varaždina (1968.), Diploma Privredne komore Zagreb (1981.) te Odličje „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“ (2003.)
Pavao Mašić, čembalist i orguljaš, istaknuo je u intervjuu Jutarnjem listu kako se orgulje „ne izrađuju, nego grade, pri čemu treba poznavati arhitekturu, likovnost, fiziku, dizajn i, smije se reći, filozofiju, a od umjetnika koji ih svira, osim perfekcionizma u glazbenom obrazovanju, zahtijevaju i akrobatske sposobnosti. Stravinski je navodno rekao da su orgulje čudovišne. A to može biti i drugi izraz za - divne.“ Ivan Faullend Heferer omogućava nam da u njihovom božanskom zvuku koji ispunja prostor uživamo i danas.
 
 
Nagrada za najbolji izložbeni projekt u 2014. godini
 49. zagrebački salon – primijenjene umjetnosti i dizajn / Pomicanje granica – komunikacija i nova mobilnost
17.6. – 3.7.2014.
Tehnički muzej, Savska 18, Zagreb  - izložba Pomicanje granica – komunikacija i nova mobilnost
Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb - Izložba Laboratorij nove stvarnosti / distorzije
Galerija Karas, Praška 4, Zagreb - Izložba Komunikacijski kodovi i greške u komunikaciji
i  15.7. - 26.7.2014. - Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb - Samostalna izložba Munire Serdarević, prvonagrađene autorice 46. zagrebačkog salona: Luksuz od rođenja do smrti

Kustosica Salona Višnja Slavica Gabout odabrala je kroz prizmu široko postavljenih pojmova granice i komunikacije sagledati suvremenu produkciju na polju primijenjenih umjetnosti i dizajna. U osvrtu na izložbu Sanda Stanačev Bajzek među ostalim je napisala: „Pomicanje granica karakteristično je za suvremenu umjetnost. Dovodi do ispreplitanja medija, izričaja, stvara sinergije, izlazi iz strogih zadatosti uporabljivosti, aktivira refleksije na društvo i politiku, na mjesto umjetnosti u širem društvenom kontekstu, na revalorizaciju istinskih likovnih vrijednosti, na njezinu važnost i primjenjivost u našem životu. Postoji li u nas takva umjetnost, je li relevantna i referirajuća? Dvadeset i osam  autora na središnjoj izložbi u Tehničkom muzeju i još sedamnaest na popratnim - „Laboratorij nove stvarnosti/distorzije“ u ULUPUH-u, odnosno „Komunikacijski kodovi i greške u komunikaciji“ u galeriji Karas  odgovorilo je na to pitanje. Oni istražuju, stvaraju sinergiju primijenjene umjetnosti s drugim djelatnostima, snažnije se uključuju u tržišnu politiku, pokreću revitalizaciju obrtničke proizvodnje i javnih prostora raznim umjetničkim akcijama. Pokazuju angažiranost u kritici negativnih aspekata kapitalizma i njegovog konzumerističkog poništavanja istinskih vrijednosti i predstavljaju djelatnosti koje se izravno i jasno postavljaju prema vlastitom okruženju. Progresivan i promišljen 49. salon nesumnjivo se uklopio u kritički diskurs suvremene umjetničke prakse.“ (Kontura, 1.11.2014.)
 
Ravnateljica Salona: Ivana Bakal
Autorica koncepcije, selektorica i kustosica: Višnja Slavica Gabout
Prostorno - likovni postav izložbe: Mario Beusan
Vizualni identitet: Ivan Križan
Izložba je ostvarena uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.
 
 
Nagrada za najbolji izdavački projekt u 2014. godini
 Prepoznatljivo svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj, monografija
autorica Martina Petranović, urednica Ivana Bakal, dizajn i priprema Zlatka Salopek
 
Monografija pripada nizu ULUPUH-ovih izdavačkih projekata kojima se nastoji zabilježiti i zaboravu oteti stvaralaštvo na području primijenjenih umjetnosti koje je nepravedno zanemareno u povijesno-umjetničkoj literaturi. U knjizi se obrađuje stvaralački opus kostimografkinje Ike Škomrlj od njezinih prvih radova ostvarenih krajem pedesetih godina 20. stoljeća do danas. Analizira se i pokazuje njezin iznimno bogat i plodan umjetnički opus i argumentira kako je njime Ika Škomrlj obilježila povijest ne samo hrvatske kostimografije druge polovice dvadesetoga stoljeća, nego i povijest hrvatskoga kazališta a time i nacionalne kulture. Stvaralački opus Ike Škomrlj predstavljen je kroz opsežan tekstualni i likovni materijal. Tekstualni dio obuhvaća 160 kartica, a sastoji se od uvodnika urednice knjige Ivane Bakal, opsežne teatrološke studije autorice dr. sc. Martine Petranović u kojem se analizira njezin umjetnički i pedagoški rad u kazalištu, na televiziji i u filmu, bloka tekstova koje su o Iki Škomrlj napisali njezini dugogodišnji suradnici i kolege: Dinka Jeričević, Lela Gluhak Buneta, Ljiljana Gvozdenović, Milko Šparemblek, Danica Dedijer, Matko Sršen, Ivica Kunčević, Jakov Sedlar, Zlatko Vitez, Doris Kristić, Tonko Lonza, Vladimir Stojsavljević, Almira Osmanović, Elvira Ulip, Mira Wolf. Knjiga je tvrdo ukoričena i raskošno opremljena likovnim prilozima koji se zajedno s tekstualnim protežu na četri stotine stranica i obuhvaćaju građu iz dvjestotinjak kazališnih, televizijskih i filmskih ostvarenja (skice, fotografije, c/b i u boji). Monografija je ostvarena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Više OVDJE
 
 
Nagrada za najboljeg mladog umjetnika
Jelena Blagović, članica ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju, rođena je 1983. godine u Zagrebu.  Završila je Fotografski odjel u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu , a zatim dvogodišnji studij fotografije pri “Istituto Superiore di Fotografia e Arti Visive” u Padovi, Italija. Školovanje nastavlja u Engleskoj gdje 2007. godine završava preddiplomski i diplomski studij umjetničke fotografije i teorije fotografije na University of Westminster u Londonu i stječe diplomu magistra fotografije. Nagrađena je stipendijom David Faddy Scholarship za akademsku izvrsnost. Od 2010. godine zaposlena je na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu kao umjetnička asistentica pri Odsjeku snimanja, Katedra za fotografiju. Trenutno studira na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu istražujući temu arhiva i memorije u fotografiji. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Kini, Hrvatskoj, itd. Članica je ULUPUH-a od 2008. godine. Više OVDJE