Preskočite na glavni sadržaj

O Faustu Vrančiću ususret obljetnici djela 'Machinae novae'

Glasovitoj renesansnom Šibenčaninu - hrvatskome polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju, diplomatu i biskupu Faustu Vrančiću bila je posvećena znanstvena tribina 'Eppur si muove', koja je u srijedu navečer u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici okupila brojnu publiku, u ozračju 400. godišnjice objavljivanja njegova djela 'Machinae novae', što će se obilježiti iduće godine.
mjesto: Cologne, Germany
url: http://www.adu.unizg.hr/
Faust Vrančić (Šibenik, 1551. - Mletci, 1617.) sastavio je i 1595. godine izdao u Veneciji prvi rječnik hrvatskoga jezika, uvrstivši ga među pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe - polazni stupac je latinski (Latine), a zatim se nižu talijanski (Italice), hrvatski (Dalmatice), njemački (Germanice) i mađarski (Ungarice).

Objavljivanje toga rječnika navještaj je i početak je standardizacije hrvatskoga jezika, istaknuo je profesor hrvatske dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Zadru te član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Josip Lisac.

Svoju ocjenu Lisac je potkrijepio primjerima iz spomenutoga Vrančićeva rječnika te iz Vrančićeve knjige 'Život nikoliko izabranih divic', objavljene u Rimu 1606. godine, a čiji je pretisak Lisac uredio i sudjelovao u njegovu priređivanju.

Objasnio je da Vrančić čakavsko narječje naziva dalmatinskim jezikom, koje je u ono vrijeme bilo književni jezik i kojim se u prošlosti govorilo na znatno širem području negoli danas - na otocima, velikome dijelu dalmatinskog ozemlja, a dopiralo je do Like i porječja Kupe, Slavonije i dijela Bosne.

Ali prodori Turaka prouzročili su još u 15. st. pomicanje štokavskoga stanovništva s jugoistoka prema sjeverozapadu, pa su se mnogi čakavci, a i kajkavci, odselili iz svoje postojbine.

To su kretanja očita i u Vrančićevu književnom i filološkom djelu, a jedan, među brojnim primjerima koje je Lisac naveo, je i rečenica 'Ča ti je hćere, zašto se tako plačeš i gorko uzdišeš?'.

Ističe da u Vrančićevoj hagiografskoj prozi 'ča' dolazi često (48 puta) ali je 'što' mnogo češće i javlja se 110 puta.

Znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU dr. Marijana Borić podsjetila je na veliko Vrančićevo zanimanje za matematiku i matematičko znanje koje je stekao.

Posebice se osvrnula na Vrančićeve 'Machinae novae' - jedno od najznačajnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća u kojemu je prikazano 49 raznih slika velikog formata i opisano 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija.

Podsjetila je i na Vrančićevu veliku usredotočenost na konstrukcije mlinova i mostova, na poznati 'Homo volans'- prikaz padobrana, te na Vrančićevo dobro poznavanje filozofije.
 
Faust Vrančić pripadao je starom plemićkoj obitelji koja je plemstvo stekla u 11. stoljeću, a njihov plemićki grb resila su tri zlatna ljiljana, napomenula je dr. Iva Kurelac, znanstvena suradnica na Odsjeku za povijesne znanosti, Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU i autorica niza znanstvenih radova u kojima na temelju neobjavljenog arhivskog gradiva donosi nova saznanja o životu i djelu Fausta Vrančića i ostalih istaknutih pripadnika šibenskog humanističkog kruga.
 
Iznijela je i nova saznanja vezana uz oporuku Fausta Vrančića koja je 2010. godine darovana Državnom arhivu u Rijeci.
 
Urednik i voditelj tribine, Omer Rak, bavi se istraživanjem života i djela svojega sugrađanina Fausta Vrančića više od 20 godina, a na tribini je govorio o suvremenicima Fausta Vrančića na dvoru Rudolfa II. Habsburga u Pragu, na kojemu je Vrančić služio u dva navrata - od 1583. do 1594. te od 1598. do 1605. godine. Neki od tih suvremenika bili su i Jacopo Strada, Tycho Brache, Johannes Kepler, John Dee, Giordano Bruno i Giuseppe Arcimboldo.
(Hina)