Nakon iznimnog uspjeha francuske, niz simfonijskih koncerata orkestra riječke Opere nastavlja se 'Večeri glazbe njemačkih skladatelja' u četvrtak, 13. ožujka, u 20 sati, u HNK Ivana pl. Zajca.
vrijeme: 13.03.2014. 20 h
mjesto: Budva, Montenegro
Kako i stoji u naslovu, koncert je ovoga puta posvećen glazbi njemačkih skladatelja i to slavnim djelima dvojice iznimnih, među ponajboljima svih vremena, Ludwiga van Beethovena i Johannesa Brahmsa. Pod dirigentskim vodstvom međunarodno priznatog slovenskog dirigenta i čestog gosta riječkog kazališta maestra, „dirigenta eruptivne muzikalnosti i iznimne kreativnosti“ Antona Nanuta, bit će izvedena dva Beethovenova te jedno Brahmsovo djelo.
Ludwig van Beethoven, genijalni njemački skladatelj i jedan od najvećih umjetnika u povijesti čovječanstva, svoju je uvertiru o slavnom rimskom vojskovođi Coriolanu, koja otvara koncert, napisao 1807. za istoimenu tragediju Heinricha Josepha von Collinsa. Glazba sjajno opisuje često burnu dramsku radnju odražavajući u potpunosti tijek ove tragedije.
Na koncertnom programu slijedi Beethovenov Treći klavirski koncert u c-molu, op. 37, što će ga s riječkim opernim orkestrom izvesti pijanist Vladimir Babin. Vladimir Babin je po sudu kritike jedan od najeminentnijih predstavnika srednje generacije hrvatskih pijanista. Dobitnik je brojnih nagrada na pijanističkim natjecanjima, kao i nagrade Rektorata Zagrebačkog sveučilišta kao najbolji student diplomant. Koncertira kao solist i član komornih sastava po Hrvatskoj i inozemstvu te nastupa uz orkestre kao solist. Njegov solistički repertoar obuhvaća djela svih stilskih razdoblja, a posebnu sklonost ispoljava prema hrvatskim autorima. Osim klasikom, Babin često i uspješno nastupa i kao vrstan jazz pijanist.
A kada je Johannes Brahms u pitanju, dovoljno je podsjetiti na poznatu uzrečicu: „Čak i ako ne volite Brahmsa, Četvrtu simfoniju morate voljeti.“ A upravo je za njegovu Simfoniju br . 4 u e-molu, op. 98 rezerviran drugi dio koncerta. Posljednja je to Brahmsova simfonija što ju je dovršio 1885. godine. Kao što je napisao Hans Gál u svom djelu Johannes Brahms, djelo i osobnost: „U dramatičnim provalama, kao što su one u prvom i posljednjem stavku Četvrte simfonije, postoji nešto apokaliptično grandiozno i nadljudsko. Prerastavši žestinu romantičarke ekstravagancije subjektivnosti, Brahms se slobodan od iluzija, sada mogao suočiti sa svijetom sa stajališta stoika, bez iluzija i bez samosažaljenja.“
HNK Ivana pl. Zajca
