Uzlet neprofitnih medija u balonu od sapunice

Subvencioniranje neprofitnih medija otvara nove mogućnosti suradnje civilnog društva i novinara što bi mogao biti potencijal koji će popuniti sve veće praznine u sadržaju javne komunikacije, no ovaj će cilj biti teško ostvariti budu li neprofitni mediji skupljali samo mrvice od milijunskih iznosa koji se ulažu u komercijalne medije.

Koliko je moguće pomiriti odgovornu društvenu funkciju medija s tržišnim principima gdje je profit uvijek na prvom mjestu, najbolje je pokazala praksa. Broj nezaposlenih novinara registriranih na burzi već se duže od godinu dana vrti oko rekordnih 700 ljudi, mahom žrtvi restrukturiranja hrvatskih medijskih tvrtki. Novine su sve tanje, udio agencijski generiranog sadržaja na svim medijskim platformama sve veći, baš kao i uloga koju oglašivači imaju za njihov opstanak. Tako skučen medijski prostor ne ostavlja puno mjesta za otvaranje specifičnih tema, a tamo gdje ih se koji medij i dotakne mahom ih pakira senzacionalistički s namjerom privlačenja što šireg kruga čitatelja. Kritičan stav otupljen je kojekakvim obzirima prema potencijalnim oglašivačima i poslovnim interesima vlasnika medija.

Tragajući za alternativom koja bi otvorila medijski prostor i onim sadržajima koji nemaju komercijalnu vrijednost, Ministarstvo kulture posegnulo je za neprofitnim medijima nastojeći subvencijama ojačati njihov kritički kapacitet i društveni utjecaj. Tako su lani, uz veliki otpor udruženja komercijalnih lokalnih TV i radijskih postaja, ipak izglasane izmjene i dopune Zakona o elektroničkim medijima kojima je dio sredstava Fonda za pluralizam rezerviran za neprofitne produkcijske kuće i elektroničke medije, uključujući prvi put i internetske portale, ako su registrirani kao neprofitni.

Fade In, što je akronim za Fantastično dobru instituciju, nastao je iz Attacka pa su tako njegovi osnivači bili grupa mladih ljudi koji su se bavili nezavisnom kulturom i dio akademske zajednice koji se zanimao za civilnu scenu, opisuje strukturu osnivača Martina koja, poput većine suradnika Fade In-a, u ovoj Fantastično dobroj instituciji nema ni danas siguran izvor prihoda već on varira od projekta do projekta.

"Imamo na plaći urednicu programa reportaža, jednog snimatelja-montažera, jednu novinarku i nekoliko suradnika honoraraca te koordinatoricu edukativnih programa. Bez novca koji smo dobili na natječaju za neprofitne medije ne znam kako bi Fade In funkcionirao jer, ako nemate osiguranu bazu ne možete imati nikakvu stabilnost", zaključit će Martina naglašavajući kako je stabilnost preduvjet za kontinuirani rad i jedini način da se osigura vidljivost civilne scene.

Nakon što je 2010. godine HTV-ova emisija "Dobro jutro Hrvatska" prestala otkupljivati njihove reportaže, Fade In je odlučio ustupati ih javnoj televiziji za jednu kunu osiguravajući sredstva od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva koja je podržavala program Treći sektor. Reportaže napravljene u sklopu edukacija Fade In je nudio HTV-u s kojim je suradnja, nakon promjene vodstva i otvaranja dva nova programa, posljednjih godinu dana ponovo postala intenzivnija.

"Trenutno imamo dogovor o suradnji za emisiju "Dobro jutro kultura", a i 4. program jako je zanimljiv jer ostavlja široki prostor u kojem još nema strogo zadanih formata", na primjedbu o smanjenoj produkciji posljednjih godina odgovorit će dugogodišnja aktivistica udruge. Spomenut će i novi dokumentarni serijal "Prtljaga" koji bi se na HTV-u trebao uskoro početi emitirati. Vrijeme u kojem se činilo kako je Fade In nestao s televizije, udruga je posvetila dugometražnom dokumentarnom filmu i mali zamijenila velikim ekranima. Edukativan program Fade In-a ove je godine odlučio financijski podržati i HAVC, a nositelji su i velikog projekta čiji je cilj pomoći socijalnu integraciju azilanata u Hrvatskoj koji provode u suradnji s još pet nevladinih udruga.

Fade In tako ne ovisi o jednom izvoru subvencija što je, smatra Martina Globočnik, više stvar širokog spektra interesa nego li bilo kakvog vještog planiranja. Traganje za odgovarajućim programima subvencioniranja u Fade In-u je posao za dvije osobe koje se, naravno, ne bave isključivo i samo time. Iznos od 400 tisuća kuna koliko su dobili na natječaju za neprofitne medije pokrio je, kažu, primanja jednog zaposlenog i dva novinarska paušala. Troškove prostora Fade In odrađuje u koprodukciji sa Zagreb filmom koji im ustupa 100 četvornih metara za 200 minuta snimljenog autorskog materijala godišnje.

Maksimalan iznos od 400 tisuća kuna od Ministarstva je natječajem dobila i udruga Dom kulture Zagreb za internetski portal Forum.tm, svojevrstan nasljednik tjednika koji je do kolovoza 2012. izdavala Styrija. Za razliku od Fade In-a koji je utemeljen kao aktivistička udruga, osnivači Doma kulture nemaju želju postati aktivisti. Riječ je o profesionalnim novinarima mahom iz tiskanih medija, a prema riječima jednog od njih, Gorana Borkovića, Forum.tm zamišljen je kao odgovoran medij kojem se vjeruje i koji u obzir uzima sve društvene aktere i sve društvene procese. "To je moguće samo ako se držimo temeljnih novinarskih načela, što nipošto ne znači da nemamo stav, ali nam nije cilj baviti se aktivizmom", tumači Borković. Udruga se u prvom kvartalu, kaže, držala restriktivnog financijskog plana i potrošila 100 tisuća kuna. 


"Zaposleni smo kolega Saša Vejnović i ja, a kolegica Sanja Despot je na honorarnom paušalu. To je nekakva baza. Svi smo na istim, gotovo minimalnim primanjima kako bi nam što više novca ostalo za autore, za stvaranje sadržaja. Inicijalna ideja bila je okupiti što je moguće veći broj suradnika koji, kad nešto hoće objaviti, prvo zovu nas. Dobro, možda im i nećemo uvijek biti prvi izbor jer ih ne možemo platiti kao komercijalni mediji, ali bit će i toga, još se gradimo", kaže Borković koji napominje da će im i uz tako minimalne troškove proračun od 400 tisuća kuna biti barem za 20 posto kratak.

"Koliko je deka dugačka, toliko ćemo se pokriti i tu je stvar jasna. Nisam siguran da ovakav portal može biti komercijalan, pa smo okrenuti natječajima. Istodobno, u puno smo povoljnijem položaju u odnosu na komercijalne portale jer si možemo dopustiti da nam broj klikova ne bude imperativ. Ipak, iznenadili biste se, ali odlično 'prolaze' opširni analitični tekstovi, koje bismo inače i sami rado čitali. To nam je potvrda da pošteno novinarstvo ima smisla i da publika nije glupa", otkriva Borković.

Siniša Bogdanić, predsjednik neprofitne udruge za proizvodnju radijskog programa Radio mreža dijeli Borkovićevo oduševljenje atmosferom u kojoj se radi slobodno i bez ikakvih korporativnih pritisaka, no dodaje kako šest uzastopnih godina u kojima gledaš kako skrpati sredstva, brineš kako platiti ljude i na kraju odrađuješ sam sve što ne možeš nekome platiti, na kraju iscrpi čovjeka.


"Radio mreža dobila je 200 tisuća kuna, što nije mali novac. Ali, ako računaš da je jedna plaća od 4,5 tisuće zapravo izdatak od 7,2 tisuće kuna onda nije teško izračunati kako ti treba minimum 150 tisuća kuna godišnje samo za dvije male plaće. Mi svakodnevno moramo angažirati najmanje troje ljudi na produkciji vijesti tako da sada imamo jednu urednicu na plaći, druga je na honoraru, a na simboličnom honoraru je i tehničar koji radi na zahtjevnijim emisijama. Sve drugo su volonteri koji rade bez ikakve naknade", objašnjava Bogdanić razloge zbog kojih je sam sebi dao otkaz u udruzi i odlučio se za RPO ugovor s jednom komercijalnom televizijom i nastavak dugogodišnje suradnje za Deutsche Welle. Na poslovima udruge volontira koliko stigne, uglavnom uskačući u termine koje nitko drugi ne može pokriti. Kako je u startu smatrao da je cilj natječaja osloboditi neprofitne medije neprekidne brige za goli opstanak i omogućiti im da energiju i osigurana sredstva ulože u stvaranje sadržaja, tako je Bogdanić i prilično razočaran rezultatima.

"Da se razumijemo, mislim da je natječaj dobra stvar, Ministarstvo je pokazalo dobru volju i organiziralo savjetovanja za zainteresiranu javnost. Svatko je od nas neprofitnih dobio priliku reći što misli i svi smo u tome sudjelovali. Ipak, čini mi se da nije puno ostalo od originalne ideje da se neprofitnim medijima osiguraju troškovi hladnog pogona kako se ne bi, zbog straha da neće imati za plaće, sumanuto morali prijavljivati na sve natječaje koji se otvore. To bitno utječe i na koncepciju medija jer najčešće se radi o programskim potporama koje onda utječu i na izbor tema kojima ćeš se baviti", argumentira Bogdanić.

Radio mreža osnovana je nakon što je ugašeno hrvatsko dopisništvo BBC World Servicea u Zagrebu. Ekipa novinara koja je do tada radila za BBC naslijedila je opremu i ostala u prostoru Novinarskog doma koji plaćaju 3,5 tisuće kuna mjesečno. Opremu koja je, kaže Bogdanić, tek malo mlađa od njega, servisira im besplatno kolega iz firme na katu ispod. Njihov program vijesti svakodnevno preuzima oko 30-ak lokalnih radija, točnije onih koji još postoje izvan velikih radijskih mreža. Za razliku od Fade In-a koji ideju o osnivanju posebne NGO televizije odbacuje kao getoiziranje, Bogdanić smatra kako bi vidljivosti njihove produkcije pomoglo kad bi program mogli emitirati na vlastitoj frekvenciji.

"Suvremene radijske postaje imaju taj format koji valjda pretpostavlja da slušatelj ne može zadržati koncentraciju duže od 50 sekundi, a to je shema u koju se mi sa svojim programima ne možemo uključiti", kaže Bogdanić. Ni Fade In nije bio bolje sreće pokušavajući dogovoriti suradnju s lokalnim komercijalnim televizijama. Neke su im htjele i naplatiti emitiranje ponuđenih reportaža kao da se radi o promidžbenom, sponzoriranom programu.

"Procvat neprofitne medijske scene ne može se dogoditi dok god se novac troši na lokalne medije sumnjive kvalitete i interesno premrežene s ljudima iz lokalne vlasti", smatra Martina Globočnik. Da su lokalni elektronički mediji omljena 'igračka' lokalnih moćnika potvrđuje i Bogdanić uvjeren kako bi svatko od njih želio imati svoj medij.

Lokalnim TV i radijskim postajama u proteklih je osam godina iz Fonda za pluralizam isplaćeno preko 230 milijuna kuna subvencija za proizvodnju sadržaja od javnog interesa što financijski teško može biti isplativo. Ipak, više od 50 posto ispitanika lani objavljene analize TV tržišta koju je naručilo Vijeće za elektroničke medije, smatra kako su lokalni mediji osrednji te sumnja u njihovu stvarnu neovisnost o političkim i gospodarskim mecenama. Većina novca isplaćena je iz Fonda komercijalnim medijima, a sumnju u to koliko je subvencioniranih emisija uopće emitirano potaknula je lani zviždačica Ivana Lekšić priznanjem kako je lažirala emisije na sada ugašenom Gradskom radiju Čakovec te kako je to bila uobičajena praksa i na lokalnim postajama gdje je prije toga radila.

Izdašnim medijskim fondom raspolaže i dobrostojeći Grad Zagreb koji je lani subvencionirao proizvodnju programa lokalnih medija ukupnim iznosom od preko 13 milijuna kuna iz proračuna. Niti jedan među njima nije bio neprofitni. Inicijativa Novi prostori govora o kojoj nam govori Martina Globočnik, pokušala je pregovarati sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem o mogućnosti otvaranja fonda za neprofitne medije koji bi se lokalnim temama bavili šire od pokrivanja komunalija, no pregovori su prekinuti čim je Bandić dobio novi mandat.

Sva su očekivanja sada usmjerena na Fond za pluralizam iz kojeg bi se za neprofitne medije trebalo izdvojiti 6 posto, odnosno nešto manje od 3 milijuna kuna što je iznos koji će ovisiti o prikupljenoj pristojbi HRT-a. Sudeći prema objavljenim primjedbama čelnog čovjeka Odjela za medije Milana F. Živkovića na nacrt prijedloga Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, Ministarstvo i ovdje nastoji razbiti strogu žanrovsku podjelu tema od javnog interesa zbog koje su se do sada posebne emisije bavile posebnim temama; jedna djecom i mladima, druga ravnopravnošću spolova, a treća manjinama. Živković stoga zagovara da se odrednice javnog interesa shvate kao opći kriterij za ocjenu svih programa prijavljenih na natječaj. Pojedine teme tako ne bi bile spremane u posebne termine, već bi se imale priliku pojaviti i u središnjim emisijama vijesti.

Samo jedan neprofitan medij, među onima s čijim smo predstavnicima razgovarali, ne planira prijaviti se za korištenje sredstava iz Fonda za pluralizam elektroničkih medija. Mlade antifašistkinje i antifašisti Zagreba od dostupnih su medijskih platformi odabrali tisak. Natječaj za neprofitne medije koji im je osigurao 150 tisuća kuna za potrebe izdavanja magazina "Nepokoreni grad" pokrio je osnovne troškove aktualnog i sljedeća dva broja koliko planiraju objaviti do kraja godine. Kako se tiska u nakladi manjoj od tisuću primjeraka, magazin će uglavnom biti dostupan u knjižnicama i čitaonicama te u online pdf izdanju.


"Krenuli smo iz čistog entuzijazma i sami financirali tiskanje prvog broja. Odlučili smo se za tisak jer najbolje odgovara formi teorijskih i društveno kritičkih tekstova koji su proizvod naših tribina, okruglih stolova i okupljanja. Radi se o svojevrsnom zborniku naših aktivnosti koji smo htjeli ukoričiti kako bi teme kojima se bavimo mogli distribuirati dalje, u regiju jer jako nam je bitno prepoznati zajedničke probleme. Ipak, reaktiviranjem mrežne stranice i eventualnim budućim suradnjama s radijem i slično svakako planiramo istražiti i druge medijske platforme" govori Milena Ostojić iz uredničkog tima magazina "Nepokoreni grad". Udruga koja okuplja šaroliko društvo od akademika do punkera i antifašizmu sklonih nogometnih navijača NK Zagreba postoji već desetak godina, ali tek posljednje dvije djeluje u ovom sastavu. Redakcija je smještena u jednoj prostoriji Saveza antifašističkih boraca i antifašista čiju konferencijsku dvoranu često koriste za rasprave o temama koje bi, zbog svojeg utjecaja na svakodnevni život smatraju, trebale mobilizirati širu javnost. Najčešće se odnose na takozvane marginalizirane ili u medijima najmanje zastupljene društvene skupine.

"Puno se radi na svakom tekstu. To jesu proizvodi naših tribina ali razmjenjujemo komentare s autorima, tražimo dodatne argumentacije i takav je kontinuirani dijalog dobar za časopis, a posebno je koristan za mlađe autore. Zato mi je drago što smo im sada u mogućnosti i platiti bar minimalnu naknadu za uloženi trud. Aktivizam inače podrazumijeva puno volonterskog posla, od organiziranja događanja, kružoka, tribina, održavanja medijskih platformi i slično. Drago mi je što je tako važan rad prepoznat i barem djelomično plaćen", kaže mlada antifašistkinja ispred udruge koja sada ima pokrivene troškove tiska, simbolične honorare za šest članova uredničkog tima, za prijevode i autorske radove te osiguran kontinuitet izlaženja magazina barem za ovu godinu. Udruga nema zaposlenih, a većina njezinih aktivista tu ne zarađuje ni za minimum životnih potreba. Tijekom veljače planiraju ponovno pokrenuti i svoje mrežne stranice, iako je o točnom datumu teško nagađati jer ovisi o ispitnim rokovima programera koji u udruzi volontira. Suradnjom s Radio Studentom emitirali su već jedan serijal od tri radijske emisije posvećene maršu solidarnosti Nepokoreni rad koji je tematizirao Zakon o radu odnosno nadolazeće izmjene radnog zakonodavstva. Antifašizam je za ovu mladu ekipu koncept izvan komemorativnih skupova za borce NOB-a. Vide ga kao internacionalni društveni pokret čiji je primaran cilj proizvodnja znanja i poticanje društveno kritičkog mišljenja i angažmana. Edukaciju smatraju najznačajnijom ulogom medija.

"Mi zapravo nismo novinari, iako smo svi negdje objavljivali i uređivali studentske časopise, različite publikacije. Ovo nam je zato i izuzetna prilika da učimo i izvještimo se u radu u medijima. Nadamo se da ćemo razviti kapacitete za novinarski rad ", objasnila nam je Milena Ostojić zbog čega se udruga nije prijavila i na natječaj raspisan za novinarske radove u neprofitnim medijima. Goran Borković ispred Forum.tm-a primijetit će kako mu se ta vrsta subvencije čak i više sviđa. Neprofitni mediji na taj će način, očekuje se, dobiti kvalitetan sadržaj u čiju produkciju ne moraju ulagati. Novinar će dobiti autonomiju, a civilne udruge koje imaju najdužu tradiciju u neprofitnim medijima priliku da prošire svoje djelovanje.

Problem 'ne-medijskog', kako ga je nazvala Martina Globočnik, projektnog jezika civilne scene njezini su aktivisti već prepoznali kao prepreku u komunikaciji sa širom javnošću. S druge pak strane, i novinarima bi koristila edukacija, pa Fade In u sklopu zajedničkog projekta socijalne integracije azilanata priprema i edukaciju novinara o izvještavanju o temama azilanata. Simbioza civilnog društva i novinara tako je, ispada, prepoznata kao potencijal koji može popuniti sve veće praznine u sadržaju javne komunikacije.

"Na HTV-u je to novinarima bila egzotika, kao ljudi se angažiraju oko tema koje ih zanimaju. Tijekom 90-ih nevladine organizacije nisu bile poželjne pa su bile prozivane i stranim plaćenicima, vragovima crvenim, žutim, zelenim", govori Martina Globočnik referirajući se na dugometražni dokumentarac "Vragovi crveni, žuti, zeleni" koji je 2007. napravila u produkciji Fade In-a. H-alter je počeo objavljivati svakodnevno od listopada 2005. godine. Broj lokalnih radijskih postaja koje preuzimaju vijesti i magazinske emisije Radio mreže s godinama je rastao usprkos trendu zatvaranja manjih radija ili pak sklanjanja pod skute neke od sve rasprostranjenijih radijskih mreža. Broj klikova na portalu Forum.tm nastavlja rasti.

Već opržen na vatri svojih optimističnih očekivanja, Siniša Bogdanić upozorava kako sve raste, pa su i potpore sada veće od onih što ih je neprofitnim medijima mogla osigurati Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva koja je do sad podržavala rad neprofitnih medija. Istovremeno, hrvatske udruge više nemaju mogućnost korištenja sredstava iz pristupnih europskih fondova, a nove linije financiranja za većinu su neizvjesne. Financijska neizvjesnost u neprofitnim medijima ruši cijenu novinarskog rada, primjećuje Bogdanić.
Prije stalnog angažmana u udruzi izdavaču portala Forum.tm, Goran Borković odlučio je istražiti koliko najviše mjesečno može zaraditi kao slobodan novinar. Ne ide preko sedam tisuća kuna pa da se ubiješ od posla tempom kakav bi te nakon samo dva uzastopna mjeseca mogao i doslovno ubiti.
"I onda sam shvatio, bolje je raditi za minimalac. Uostalom, raditi ono što voliš pa još biti i plaćen za to danas je za novinare ravno zgoditku na lutriji."

Prema podacima koje smo, zahvaljujući potpori SEE Media Observatory uspjeli skupiti za 2012. godinu, iz lokalnih i državnog proračuna u medije je uloženo više od 60 milijuna kuna. Niti jedna lipa tog iznosa nije bila namijenjena neprofitnim medijima. Mrvicama koje skupljaju od, zapravo izdašnih ulaganja u medije, neprofitni će teško moći održati korak i osigurati stabilno poslovanje kakvo bi im osiguralo vidljivost i hrvatskoj javnosti ponudilo alternativni izvor informiranja. Većina novinara za neprofitne medije piše iz uvjerenja, volonterski ili za minimalne honorare. Ni plaće ne prelaze zakonom odrezani minimalac. Budu li i nove subvencije lutrija na koju se teško osloniti, entuzijazam novinara koji su u okrilju neprofitnih medija pronašli načina da prežive ne kršeći pri tom etiku struke, mogao bi se rasprsnuti kao balon do sapunice s prvim računom za komunalije.

Melisa Skender