Janez Janša: Rad

Izložba donosi uvid u 'slučaj Janša' od 2007. do danas, u nekoliko međusobno prepletenih segmenata: osobni dokumenti, kolaborativni radovi te reakcije medija . 'Slučaj' poprima karakteristike vješto smišljenog krijumčarenja u kojem je ulog sam život, a cilj pretresanje granica između politike, umjetnosti i svakodnevice. Djelovanje 'neo-Janši' postaje sredstvo propitivanja simboličke moći imena u sustavu umjetnosti, kao i širim društveno-političkim sferama. Ukazuje na faktore koji sudjeluju u kreiranju identiteta umjetnika tj. umjetničkog rada, dok redefiniranjem poimanja autorstva i vlasništva zalazi u zone represije između individue i kolektiva, građanina i države, umjetničke geste i nacionalnog simbola. 


Projekt Janši se u prvom redu ističe kao performativan, zasnovan na ideji živog i utrostručenog ready madea – umjetnici koriste vlastito trajanje, tijelo i lik kao medij. Trojica, prije poznati kao Davide Grassi, Emil Hrvatin i Žiga Kariž, 2007. prisvajaju ime tadašnjeg premijera i predsjednika Slovenske Demokratske Stranke (SDS-a). Promjenu imena vrše paralelno učlanjivanjem u SDS, simbolički preuzimajući i geslo stranke: što nas je više, brže ostvarujemo cilj.

Koristeći se pretjeranom identifikacijom ističu manje zamjetne, fatalističke momente upisane u pozadinu djelovanja nacionalno reprezentativnih obrazaca. Istovremeno, prisvajanje zadobiva potencijalno subverzivni učinak – povećavanje broja Janeza Janši postaje taktika izazivanja pomutnje u političkim redovima i proširenja prisutnosti suvremene umjetnosti. Pitanja koja naviru su; Koliko se današnje umjetničke prakse mogu infiltrirati u političku sferu i isprovocirati samorazumljivo shvaćanje nacionalnog identiteta? Može li inflacija imena oslabiti ili makar uznemiriti poziciju moći 'pravoga Janše'? Kakve učinke ima preimenovanje za umjetničko djelovanje i za biografije autora?

Vodstvo kroz izložbu, Janez Janša: petak, 29. studenoga, u 18 sati