U subotu, 9. studenog, s početkom 20 sati, u Art radionici Lazareti u Dubrovniku, otvara se izložba 'U svoja četiri zida', na kojoj sudjeluju Aleksandar Macko Puhek, Tonči Kranjčević Batalić i Zvonimir Novak.
vrijeme: 09.11.2013. 20,00
mjesto: Dubrovnik; Art radionica Lazareti, Frana Supila 8
Van znanstvenog ili ekonomskog diskursa, razgovori o seksualnosti odvijaju se među prijateljima i ljubavnicima, unutar njihova četiri zida, tj. prostoru koje građansko društvo voli tako nazivati misleći na sferu privatnog koju je kao simboličku kategoriju, kao i oprečnu mu kategoriju javno, samo stvorilo. Van svoje reproduktivne funkcije ili tržišne vrijednosti seksualnost kao praksa svakodnevnice tako je potisnuta iz sfere javnog, političkog u sferu privatnog tj. sferu doma. Tračevi i glasine koji dopiru iz privatnosti proglašeni su nebitnima te isključeni iz javne debata o velikim pitanjima društva. Naočigled bezvrijedni, ti razgovor ipak proizvode informacije koje imaju svoj odjek u javnom.
Marginalizirana pozicija ne daje im vjerodostojnost ili pravovaljanost, ali svejedno na tim se informacijama formiraju mišljenja i donose odluke. Tako nastala mišljenja i odluke nisu rezultat strukturiranih i institucionaliziranih debata sfere javnog, već odraz iracionalnih privatnih razgovora. Premda ograničen, privatni prostor unutar kojeg se odvijaju ovi razgovori oslobođen je stega javnog. Simbolički shvaćen, prostor privatnog i partikularnog tako postaje prostor propitivanja i kritike. Pluralizam seksualnih praksi kojima se bave ovi autori s jedne strane biva u stalnom konfliktu s javnim, ali s druge strane jest i pretpostavka samog postojanja javnog koje se kroz taj konflikt određuje.
Upravo razgovori o seksualnosti, čija je pozicija dodatno marginalizirana drugačijošću seksualnih praksa o kojima se govori, poveznica su koja okuplja autore na ovoj izložbi. Misliti i govoriti o seksualnosti u izloženim radovima tako postaje propitivanje simboličkih granica privatnog i javnog. Privatno tu zadire u javni diskurs, u simbolički prostor političkog. Ali i političko, fetišizirano određuje privatno.
Ovi kompleksni odnosi nisu zaobišli niti same tehnike koje autori koriste. Koristeći upravo male umjetnosti i zanatske tehnike koje su izgubile mjesto u javnoj sferi dominantne kulture velikih gesta te se smjestile u područje razonode, hobija i slobodnog vremena autori i odabirom tehnike otvaraju isto pitanje o simboličkim kategorijama privatnog i javnog u građanskom društvu. Svojim sadržajem radovi donose raznolikost seksualnih praksi, ne samo kao bitnih odrednica individualnih identiteta i životnih stilova, već odrednica društvenih odnosa. Tako na granicama javnog i privatnog otvaraju nove konflikte, novi politički diskurs koji propituje proces normalizacije kroz koji gej zajednica danas prolazi. Tonči Kranjčević Batalić
