Imageination / Odjeća, tekstil, maska i kostim kao tema i medij u suvremenoj umjetnosti

Izložba je nastala kao odjek znanstvenog skupa 'Odjeća kao simbol identiteta' u organizaciji Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Bihaću, mr.sc. Irfana Hošića, 2011. godine. Prvobitna željena lokacija zagrebačke izložbe bila je Tvornica tekstila Kamensko, u koju su su za djelovanja tvornice bili umješteni i arhitektonski studiji. Međutim, sa zatvaranjem tvornice te kupnjom i zatvaranjem Domaće tvornice rublja od ooff-shore kompanije u stečaju te politizacije slučaja to je bilo nemoguće. Radi nemogućnosti nalaženja adekvatnog izložbenog prostora bez naplate najma pronađeno je drugo simbolično mjesto mode, zatvoreni dućan luksuzne robe Nicolas, paradigma neobarokne estetike i neo-artdecoovskog egipatskog revivala (u temi zlatnih stupova i polikromnog poda), kao svojevrsni „arhitektonski Faberge“, da parafraziramo nadimak jednog dućana Hansa Holleina, i navodi na promišljanje što je to luksuz i „luxury goods“ te je svjedočanstvo pada kupovne moći ne samo hrvatskih građana, nego i hrvatske elite, kao i de-centralizacije središta grada.

U okviru projekta 'Imageination / Suvremena umjetnost i moda' bit će održane studentske radionice Modne fotografije pod vodstvom SofijeSilvie u suradnji s modnom dizajnericom Ivom Konstrenčić, 'Osuvremenjenje tradicije', odnosno obrta pletenja pruća u manufakturi u Legradu pod vodstvom Tonija Franovića i Ane Elizabet, te kostimografije pod vodstvom Ljiljane Petrović (Fakultet primenjenih umetnosti, Beograd) i Mateje Benedetti (Fakultet za dizajn, Trzin, Slovenija). U prosincu u Galeriji ULUPUH u okviru projekta bit će održana izložba modnog i teksilnog dizajna Imageination / Suvremena umjetnost i moda. Asistentica kustosice je Ana Ćurić, studentica teorije mode.
 
Ministarstvo kulture RH za ovu je godinu propisalo, u natječaju za financiranje programa u vizualnim umjetnostima, mogućnost financiranja produkcije novih radova. Zaista, svjedočimo činjenici da je više manifestacija, salona i periodičkih (anala, bijenala, trijenala) izložbi nego što nastaje novih umjetničkih radova. Tako da je većina radova na ovoj izložbi, koja ne potpada pod novi modus mogućnosti produkcije umjetničkog rada, već izlagana, iako uglavno nije pokazana zagrebačkoj publici. Izložbom suvremene umjetnosti u Centru Kaptol postavlja se ne samo pitanje odnosa umjetnosti i dizajna, odnosno mode, odnosa umjetnosti i tržišta, već odnosa medija izložbe i publike. Može li izložba u trgovačkom centru biti atraktor šire i negalerijske publike? Kako je to eksplicirao Goran Trbuljak: 'Mogao bih racionalizirati i reći ono što sam prije govorio, da sam se filmom počeo baviti onda kada sam shvatio da mi na izložbe dolazi uvijek ista publika. Dvadeset prijatelja i ne puno više onih drugih. Znači, ne više od sveukupno pedesetak ljudi po izložbi. Film ipak vidi puno više ljudi. Barem nekoliko tisuća, mislio sam tada. Onda se jedne godine dogodio obrat. Radio sam na filmu koji je vidjelo svega 500 gledatelja i to je bila katastrofa. Nedavno je Sanja Iveković na svojoj izložbi u MoMA-i imala 5.000 gledatelja dnevno, a sveukupno, za trajanje njezine izložbe, onoliko koliko ni svi filmovi naše kinematografije zajedno do sada nisu imali, a tako skoro neće ni imati' (u intervju danom N-K.-u za tportal 24. listopada 2013).

Na izložbi imamo tour-de-force vaneuropski video rad Sharifa Wakeda pod nazivom 'Chic Point ' iz 2003. godine, gdje je u catwalk maniri revijski prikazana humorna odjeća za flâneura. Umjetnik ovim projektom ironijski kritizira problem palestinsko-izraelskih odnosa: činjenice svakodnevnih zaustavljanja i pretresa prolaznika na sigurnosnim punktovima u gradu te na granici zona. Prolaznicima biva naređeno da se djelomično razodjenu, u potrazi za skrivenim oružjem. Haute-couture muška modna linija oblikovana je s otvorima ili redimenzioniranjem kroja tako da dijelovi tijela nositelja budu izloženi pogledu prolaznika. Odjeća je oblikovana sedimentiranjem semantičnih formi. Naravno da na izlozbi nedostaju radovi Maje Bajević, Christiana Alexe među već predstavljenima u Zagrebu, Tomislava Gotovca sa maskom smrti koji nam nije mogao ustupljen iz Instituta Tomislava Gotovca do Pilar Albarracin, Ahlam Shibli, Hervéa Guberta, Ursule Mayer ili Shirin Neshat kako bi dobila uistinu međunarodni karakter, koji zahtijevaju visokobudžetni projekt. Zahvaljujemo umjetnicim akoji sudjeluju na izložbi na ustupanju svojih radova.
 
Umjetnici koji sudjeluju na izložbi:
 Bućan Boris (iz fundusa MSU Zagreb), Burđelez Pasko, Cvjetanović Boris,Čop Matija, Dada Karmen, Dodig Trokut Vladimir, Đukić Sandro, Golub Momčilo, Grubić Igor, Hewitt Nicole, Jurić Duje, Kern Margareta, Kovačević Nenazić Vesna, Kopljar Zlatko, Kuduz Igor, Kurtela Nina, Ljubičić Boris, M  Dalibor, Nikšić Damir, OHO  (iz Muzeja avangarde), OUR (Organizacija udruženog rada), Pavelić Tomislav, Podnar Ivana, Poljak Renata, Radić Nika, SofijaSilvia, Sterle Sandra, Šumonja Bojan, Tadić Marko, Trbuljak Goran, Tolj Slaven, Vidović Dubravka, Vladislavić Ante Tonči , Trokut Vladimir Dodig Waked Sharif, Weekend art, Žanić Vlasta, Žuvela Gorki (iz Muzeja avangarde)