natječaj

Međunarodna ljetna škola u kulturnoj ekonomiji


mjesto: Amsterdam, Nizozemska
organizator: Creare Foundation / Erasmus Academie

4. izdanje Međunarodne ljetne škole u kulturnoj ekonomiji, u organizaciji zaklade Creare i Erasmus Academie, održava se od srpnja do rujna 2012. godine, u Amsterdamu, Nizozemska.

Ljetna škola posebno je oblikovana s ciljem unapređivanja znanja u kulturnoj ekonomiji i njenoj primjeni u praksi, i to kroz sljedeće programe:
- Kreativna industrija i kreativna ekonomija, 17. – 21. srpnja
- Vrijednost kulture: o odnosima između ekonomije, kulture i umjetnosti, 22. – 30. kolovoza
- Perspektive kulturne ekonomije u odnosu na kulturnu baštinu i muzeje, 18. – 22. rujna

Kreativna industrija i kreativna ekonomija – rok prijave: 21. svibanj
Kreativnost je danas postala poštapalica. Organizacije žele biti kreativne, profesionalci traže kreativni posao, a ekonomija budućnosti mora postati kreativna ekonomija. Kreativnost i kultura postaju sve važniji za ekonomski razvoj. Kamo nas svi ovi razvoji vode? Što je potrebno da bi se postalo dio tog razvoja? Budite informirani o ulozi kreativnosti u organizacijama i ekonomiji općenito. Naučite najnovije ideje i uvide u kreativnoj ekonomiji. Što znači kreativna ekonomija? Otkrijte mogućnosti kreativne ekonomije koje mogu koristiti vašoj organizaciji. Ostvarite nove načine rada, druge vrste organizacija i različite načine realiziranja vrijednosti.
Program je namijenjen stručnjacima koji rade u kreativnim industrijama, kreatorima politika koji se bave kreativnim strategijama te predavačima i znanstvenicima s interesom za kreativne procese, inovaciju i poduzetništvo.
Broj sudionika ograničen je na 20.

Vrijednost kulture: o odnosima između ekonomije, kulture i umjetnosti – rok prijave: 18. lipanj
Kultura je važna! Vrijednosti su važne! A naravno i financiranje je važno!
Umjetnost ima sve veću ulogu u modernom društvu. Kreativnost je pokretačka snaga. Novi svijet traži nove perspektive. Ovaj program nudi perspektivu kulturne ekonomije. Uvodi nove koncepte, druge načine mišljenja koje studenti iz širokog spektra disciplina mogu primijeniti u svom studiju te od kojih koristi mogu imati praktičari u kulturnom sektoru. Saznajte o ekonomiji umjetnosti i kulture, o esencijalnoj napetosti između kulturnih i ekonomskih vrijednosti te o načinima kako se nositi s tom napetošću. Uzmite početni udžbenik o osnovama ekonomije ako vam treba te saznajte kako perspektiva kulturne ekonomije otvara oči za ulogu vrijednosti, te koje su to posebne karakteristike kulturnih dobara i kulturnih organizacija. Naučite kreativne načine financiranja umjetnosti te otkrijte nove pristupe u kulturnoj politici.
Program je namijenjen predavačima, znanstvenicima i studentima s interesom za kulturni menadžment, politike i studije, predstavnicima javnih nacionalnih i transnacionalnih ustanova koji se bave kulturom, stručnjacima koji rade za privatne i javne kulturne institucije te svima zainteresiranima za temu.
Broj sudionika ograničen je na 20.

Perspektive kulturne ekonomije u odnosu na kulturnu baštinu i muzeje – rok prijave: 23. srpanj
Danas se muzeji suočavaju s velikim izazovima. Pitanje je da li je kulturna baština dovoljno cijenjena. Perspektive kulturne ekonomije pokazuju kako kombinirati ekonomske i kulturne vrijednosti da bi se ostvarile vrijednosti za muzeje i kulturnu baštinu. Perspektiva se dokazala učinkovitom u suočavanju s novim izazovima. Ovaj program uči sudionike osnovnim uvidima u perspektivu kulturne ekonomije te pokazuje kako poboljšati djelovanje i financiranje muzeja i projekata kulturne baštine. Uvodi snažne ideje i koncepte koji su odmah primjenjivi.
Program je namijenjen stručnjacima koji rade u muzejima i sektoru kulturne baštine, kreatorima politika koji se bave kulturnom baštinom i muzejima te predavačima i znanstvenicima s interesom za muzeje i sektor kulturne baštine.
Broj sudionika ograničen je na 20.

(I.P., 12.04.2012)


   Ispiši stranicu
  • Lupiga.com - Medijima se nismo bavili četvrt stoljeća i eto dokle smo stigli - Ivica Đikić o medijskoj strategiji
  • Novossti - Zadaća HNK-a je da Krležu predstavi Europi - razgovor s Dubravkom Vrgoč
  • Peščanik.net - Pop kultura i moć - Od Benjamina do Franzena i rastuće homogenizacije kulture
    Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
    Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
    Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
    Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu