Preskočite na glavni sadržaj

Vjekoslav Brešić: Ilustracija u vremenu

U organizaciji ULUPUH-a, u srijedu, 19. lipnja, u 19 sati, u Galeriji Karas, otvara se izložba nedavno preminulog ilustratora, slikara i crtača Vjekoslava Brešića (1926. – 2012.). Autorica izložbe je Charlotte Frank, kustosica u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Radove je moguće razgledati do 30. lipnja.
vrijeme: 19.06.2013. 19,00
mjesto: Zagreb; Galerija Karas, Praška 4
url: http://www.ulupuh.hr
Vjekoslav Brešić široj je javnosti, uglavnom, poznat kao slikar Zagreba, Rovinja, pariških scena i sjevernofrancuske luke Le Havre. No, velik dio njegovog umjetničkog opusa zauzimaju radovi koji ga također karakteriziraju kao vrsnog crtača i ilustratora. Stoga je ova izložba prilika da se prezentira i podsjeti na jedan manje poznat dio njegova stvaralaštva – ilustracije koje je Školska knjiga naručivala za popularan časopis Modru lastu i pojedine dječje knjige i udžbenike koje su nastajale u razdoblju od 1957. do 1995. godine.

Odabrana građa iz ostavštine autora birana je po kriteriju reprezentativnosti, likovne kvalitete, tematske raznovrsnosti, kronološke zastupljenosti i očuvanosti. Danas, kada su crtačima dostupna najrazličitija tehnička pomagala zanimljivo je vidjeti ilustracije koje su nastajale u jednom drugom vremenu i drukčijim uvjetima rada te uvidjeti što je sve moguće iz njih iščitati o samom autoru i dobu u kojemu je djelovao. Ova je građa po prvi put prezentirana skupno na jednom mjestu, nudeći tako priliku za novo sagledavanje i priliku znatiželjnicima i ljubiteljima ilustracije da se upoznaju s radom ovoga samozatajnog autora.


Uz predloške za ilustracije, na izložbi su prikazani i pojedini tiskani brojevi časopisa Modra lasta, udžbenici i knjige koji omogućuju komparaciju različitih pristupa stvaranju ilustracije kao masovnog medija (originalne skice, gotovi radovi i tiskane verzije). Izloženi materijal tako svjedoči o specifičnosti nastanka ilustracija i njihovog puta od intimnog, osobnog ambijenta autorove imaginacije i radnog prostora do tiskane ilustracije u časopisima i knjigama distribuiranih širom zemlje. Vidljiv je, također, utjecaj koji je na tehničku kvalitetu radova imao prelazak iz jednog medija u drugi, smanjivanje formata, promjena boje i slično.

Izložba je, stoga primjer višestruke isprepletenosti formalnih i sadržajnih karakteristika ilustracije: osobnosti autorske interpretacije i široke dječje publike te suptilnog odnosa vizualnog i tekstualnog koji se ostvaruje u autentičnom Brešićevom pristupu interpretaciji znanstveno-popularnih i književnih dječjih tekstova drugih autora. (...)

Brešićeva ilustracija trag je koji nam je ostavio, ne samo određenog vremena nego i vlastite kreativnosti i vještine vizualnog komuniciranja. Jasnoj, napetoj liniji, koja je njegov najizražajniji likovni element nastao sigurnom rukom crtača koji je imao iznimnu sposobnost likovnog izražavanja u realističkoj maniri, dodan je element humora i tom kombinacijom zaokuplja dječju maštu i pozornost.

Tako Brešić humorom, poetikom i realističkim crtežom pomiruje dvostruki cilj ilustracije, ciljeve izdavača i komunikaciju s čitateljima te zatvara trokut autorske autentičnosti, naručiteljskih zahtjeva i senzibiliteta publike. Njegovi radovi su svakako imali značajan utjecaj jer su tvorili važan sadržaj najpoznatijeg časopisa za mlade, dječjih udžbenika, ali i posjedovali iznimnu likovnu kvalitetu – koliko god ta kategorija ovisila o različitim čitanjima i dekodiranjima. Njegove ilustracije oblikovale su likovni svijet i estetsku osjetljivost brojnih čitatelja i generacija. Charlotte Frank, iz predgovora